Prema pravilniku iz prethodne godine propisana je detaljna provedba mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Cilj je Nacionalnog pčelarskog programa omogućiti razvoj pčelarstva poboljšanjem tehničko-tehnoloških okvira proizvodnje, dorade i ponude meda za tržište, očuvanjem i povećanjem broja pčelinjih zajednica, osiguravanjem pomoći u kontroli i suzbijanju varooze, te potvrđivanjem kvalitete i prepoznatljivosti meda za potrošače uvođenjem sustavnih laboratorijskih analiza. Administrativne kontrole te kontrole na terenu tijekom odvijanja Programa kao i kontrole na kraju provedbe Programa provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Provedbom mjera iz predmetnog Programa stvorit će se uvjeti za bolji položaj pčelarstva u Republici Hrvatskoj te stvoriti osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru. Mjere koje se provode tijekom odvijanja Programa su:
1. kontrola i suzbijanje varooze
2. kontrola kvalitete meda
3. obnavljanje pčelinjeg fonda
4. racionalizacija troškova selećeg pčelarenja
5. tehnička pomoć pčelarima i
6. primijenjena istraživanja u pčelarstvu.
Predmet prve mjere je davanje potpore za nabavu odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda, kao i kiselina koje se koriste za tretiranje protiv varooze (mliječne, mravlje, octene i oksalne kiseline) i konzumnog šećera. Korisnici ove mjere su: HPS kada zastupa konvencionalne i ekološke pčelare upisane u Evidenciju pčelara u nabavi veterinarsko-medicinskih proizvoda te konvencionalni i ekološki pčelari upisani u Evidenciju pčelara kada pojedinačno nabavljaju iste. Ekološki pčelar je pčelar upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji ekoloških proizvođača s važećom potvrdnicom (certifikat) za tekuću godinu.
Predmet druge mjere „kontrole kvalitete meda“ je sufinanciranje ispitivanja kvalitete meda pri njegovu stavljanju na tržište kojom bi se potvrdila ispravnost proizvoda propisanim parametrima kvalitete te sukladnost označavanja proizvoda. Korisnici ove mjere su konvencionalni i ekološki pčelari upisani u Evidenciju pčelara.
Predmet treće mjere je očuvanje i proširenje pčelinjeg fonda, čime se izravno pomaže očuvanje naše izvorne pasmine sive pčele, te se unapređuju njezine gospodarske i biološke odlike. Ova mjera odnosi se na sufinanciranje trženja selekcioniranih matica kroz potporu uzgajivačima matica za uzgoj selekcioniranih matica te provođenje testiranja matica sukladno uzgojnom programu. Ovom mjerom omogućuje se sufinanciranje do 70 % iznosa po utrženoj matici. Maksimalni iznos sufinanciranja po selekcioniranoj matici pčela je 50 kuna. Korisnici mjere su uzgajivači selekcioniranih matica pčela upisani u Upisnik uzgajivača selekcioniranih matica pčela.
Mjerom racionalizacije troškova selećeg pčelarenja omogućava se sufinanciranje troškova kupnje opreme koja se koristi za selidbu pčelinjih zajednica i to kroz kupnju novih priključnih vozila, mehaničkih i/ili hidrauličnih dizalica, utovarnih rampi i kontejnera. Ova se mjera predlaže zbog zastarjelosti opreme, a u cilju povećanja sigurnosti pčelarenja i povećanja proizvodnje meda osiguravanjem dostupnosti više pčelinjih paša. Ovom mjerom omogućuje se povrat do 60% investicije za konvencionalne i za ekološke pčelare. Maksimalni iznos sufinanciranja po korisniku je 50.000 kuna. Korisnici ove mjere su isto tako konvencionalni i ekološki pčelari upisani u Evidenciju pčelara.
Peta mjera – tehnička pomoć pčelarima podrazumijeva modernizaciju pčelarstva, a usmjerena je onim pčelarima koji su registrirani u Evidenciji pčelara neovisno o broju pčelinjih zajednica. Predmet projekta je sufinanciranje nabave pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu. Osim navedenog, predmet ove mjere je sufinanciranje edukacije pčelara putem stručnih predavanja, seminara, tečajeva o pčelarstvu, te se na taj način omogućuje pčelarskim udrugama i HPS-u da u sklopu specijaliziranih sajmova ili samostalno organiziraju takav oblik izobrazbe pčelara. Ovom programskom mjerom korisnicima sredstava omogućuje se povrat do 60% investicije za konvencionalne i za ekološke pčelare. Minimalni iznos sufinanciranja po korisniku je 1.000 kuna dok je maksimalni iznos sufinanciranja po korisniku 20.000 kuna. Korisnici mjere su konvencionalni i ekološki pčelari upisani u Evidenciju pčelara te organizatori edukacija pčelara i organizatori edukacije senzorskih analitičara za med.
Posljednja mjera odnosi se na primijenjena istraživanja u pčelarstvu. Predmet ove mjere je financiranje projekata primijenjenih istraživanja u pčelarstvu. Tijekom posljednjih godina, diljem svijeta, brojna izvješća ukazuju na porast gubitaka pčelinjih zajednica. Stoga bi cilj ove mjere bio utvrditi međudjelovanje uzročnika bolesti pčela i vanjskih čimbenika, te njihov utjecaj na zdravstveno stanje i uginuća pčelinjih zajednica u Hrvatskoj. Multidisciplinarnim bi se istraživanjem obuhvatilo područja biologije, fiziologije i patologije pčelinje zajednice, zatim primjene različitih tehnologija u pčelarstvu, te njihov pojedinačni kao i istodobni višestruki utjecaj na proizvodnost i vitalnost pčelinjih zajednica. Neposredni korisnici mjere su nositelji znanstvenih istraživanja, a posredni korisnici mjere su pčelari registrirani u Evidenciji pčelara kroz odabir istraživačkih projekata, te kasniju primjenu rezultata istraživanja.
Ukupno raspoloživa sredstva Ministarstva poljoprivrede za 2016. godinu iznose 16.016.141,19 kuna. Od toga, 7.799.698,71 kunu raspoloživo je za kontrolu i suzbijanje varooze, 148.642,88 kuna za kontrolu kvalitete meda, 1.191.857,33 kune za obnavljanje pčelinjeg fonda, 1.629.685,96 kuna za racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja, 4.810.327,61 kunu za tehničku pomoć pčelarima te 435.928,70 kuna za primijenjena istraživanja u pčelarstvu. Ministar nadležan za poljoprivredu može s ciljem maksimalnog iskorištenja raspoloživih sredstava, imajući u vidu interese pčelara u Republici Hrvatskoj, donijeti Odluku o raspodjeli neiskorištenih sredstava između pojedinih mjera Programa pod uvjetom da se ne prelazi ukupno predviđeni iznos u godini provedbe Programa.
EUROKONZALTING, 11.01.2016.