Turizam je jedna od rijetkih gospodarskih grana u Hrvatskoj koja ima realne osnove za rast s obzirom na prirodne konkurentske prednosti, zemljopisni položaj, tradiciju i dostignutu razinu razvijenosti.

Koja je sljedeća grana? Industrija? Teško. Hrvatska industrija će najvjerojatnije još neko vrijeme biti konkurentna s obzirom na nižu cijenu rada u odnosu na zapadne zemlje u koje Hrvatska izvozi, međutim s povećanjem cijene rada iste prednosti s vremenom će se istopiti.

Pitate li stranca koje su dvije najrazvijenije gospodarske grane u Hrvatskoj u većini slučajeva reći će vam: poljoprivreda i turizam.

Hrvatska je čista zemlja s dugom tradicijom poljoprivredne proizvodnje i s velikim mogućnostima organske i ekološke proizvodnje hrane više dodane vrijednosti. Hrvati prednjače u Europskoj uniji po brzini prelaska na ekološku poljoprivredu i po udjelu površina pod istom ekološkom proizvodnjom. Englez će vjerojatno prije kupiti ekološki poljoprivredni proizvod iz Hrvatske nego iz Njemačke. Zašto? Jer Hrvatsku doživljava kao poljoprivrednu zemlju koju ujedno pamti i po teškim frustracijama u reprezentativnom nogometu.

Odustati od razvoja turizma u Hrvatskoj i ne baciti „gotovo sve karte“ u turizam i poljoprivredu (uz inovacije i IT ) svetogrđe je prema hrvatskom narodu i njegovoj budućnosti, Bogu i ovom prostoru. Zahvaljujući Kralju Tomislavu i njegovim precima nastanili smo vjerojatno najljepši dio zemaljske kugle.

Ujedno, zahvaljujući našim dosadašnjim neznanjima i nepostojećoj kulturi ponašanja u kapitalističkom svijetu spletom okolnosti zadržali smo isti dio zemaljske kugle gotovo netaknutim.

Imamo ono što vrlo mali broj zemalja u svijetu ima: razvijeni i prirodno održivi turizam, čistu proizvodnju hrane, očuvanu i netaknutu prirodu, posebno u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Hrvatska je ujedno, koliko god to neobično zvuči, zemlja mogućnosti i za najobičnijeg čovjeka. Vjerojatno samo u Hrvatskoj, čovjek može uz prosječna primanja i nešto zemljišta te određenu (ne preveliku) poljoprivrednu proizvodnju izgraditi i iznajmljivati kuću za odmor.

Sjećam se, bila je to čini mi se godina 2008. Jedan mladi čovjek (imao je tada manje od 30 godina) došao je do nas prijaviti se na natječaj za tada Mjeru 302. Kroz istu mjeru Ministarstva poljoprivrede mogao je dobiti 75.000 eura bespovratno i kredit uz vrlo nisku kamatnu stopu, nekih 1% za izgradnju kuće za odmor. Tada su to bili uvjeti i prilika u koju u Hrvatskoj gotovo nitko nije vjerovao. Često se pričalo: tko će ti dati toliki novac za ništa?

Taj mladi Istrijan je uspio uz našu pomoć ishoditi ista bespovratna sredstva i izgraditi kuću s bazenom. Nekoliko godina poslije, pričao je kako su mu dolazili strani gosti iz Njemačke, Engleske, Austrije i kako nisu mogli vjerovati da tako mlad čovjek posjeduje vilu s bazenom. Za istu kuću plaćali su tada dvije do tri tisuće eura za tjedni najam. Bilo je to za njih nepojmljivo jer si oni isto nisu mogli priuštiti u svojim zemljama.

Tada se za izgradnju i opremanje kuće za odmor ili apartmana u ruralnim područjima Hrvatske moglo dobiti do 75.000 eura bespovratno. Ljudi koji su uspjeli bili su presretni.

Doduše tada ih većina nije vjerovala u to. Ministarstvo je tada doslovno skupljalo projekte po Hrvatskoj za istu mjeru.

Bilo je to vrijeme kada je u većem dijelu Hrvatske u mentalnom sklopu ljudi bilo nepojmljivo da trebaju izgraditi bazen. Od 15 pristiglih projekata na natječaj za istu mjeru, 11 projekata je bilo pripremljeno uz pomoć Eurokonzaltinga.

A mogli su se prijaviti gotovo svi, nije bio uvjet kao danas da morate imati otvoren OPG i određenu poljoprivrednu proizvodnju.

Uvjeti u novim natječajima su bolji nego ikada. Istina, za one koji imaju OPG i upisani su u registar poreznih obveznika.

Kroz predmetnu novu mjeru (Intervenciju 73.14) za ruralni turizam i druge dopunske usluge na poljoprivrednom gospodarstvu moguće je ishoditi do 80% ulaganja bespovratno (za male poljoprivrednike) i to u iznosu do 200.000 eura. Za mlade poljoprivrednike predmetni postotak iznosi 70% a ostale nositelje poljoprivrednih gospodarstava 50%.

Zar može bolje? Rekli bi naši Dalmatinci (ponajviše Splićani), „ludilo brale, ludilo“.

Istina, danas cijene gradnje jedne kuće za odmor nisu kao prije 15 godina. Kad smo tada pripremali projekte za ruralni turizam cijena gradnje je bila 400 eura po m2 a ukupni trošak s okolišem i bazenom na razini od 600 eura po m2 bruto površine objekta. Danas je isti trošak dvostruko viši.

Međutim činjenica je i da su plaće porasle više nego dvostruko u odnosu na tadašnje vrijeme. Tada je problem bila nezaposlenost (400.000 nezaposlenih u Hrvatskoj) danas morate moliti ljude da rade i ne mijenjaju posao. Ili ih tražiti u Nepalu, na Filipinima ili sutra u Mozambiku.

Hrvatska sve više postaje turistički biser Europske unije. I ne prodajemo se više „za siću“. Za desetak godina ako sve bude po planu i odvijalo se nekim razumnim i logičnim slijedom bit će normalno da svaki treći Hrvat ima kuću za odmor. Možda bude vrijedila krilatica: Ne možeš biti Hrvat ako nemaš barem jednu kuću za odmor!

Kao što Englez nije „frajer“ ako u Londonu u društvu ne može reći da je bio u Dubrovniku.

I nije to ništa novo. Istra i Pula bili su i prije više od 100 godina turistički biser Austro-Ugarske Monarhije. I tada je bio prestiž za austrijske dvorjane doći u Pulu.

Dubrovnik je u svojoj povijesti imao uređenu kanalizaciju kada su London i Pariz bili još sela i nisu niti znali da ista postoji!

Osvijestimo i iskoristimo mogućnosti koje su nam Bogom dane. Najljepši prirodni i turistički detalj u Monacu možete na hrvatskom Jadranu vidjeti svakih 100 metara. A cijena jedne obične vile u Monacu je u milijunima eura (možda i desecima).

Pitanje je samo vremena kada će se isto dogoditi i u Hrvatskoj. Ili kako je jedna starija kolegica rekla: Došlo vrijeme da u Hrvatskoj poljoprivrednici grade vile i postaju bogataši.

Dakle, da bi se prijavili na novu Intervenciju 73.14 potrebno je da OPG /poljoprivredno gospodarstvo ima već registriranu dopunsku djelatnost za koju traži bespovratna sredstva (npr. ruralni turizam). Isto tako OPG bi trebao biti minimalno godinu dana registriran u registru poreznih obveznika za bilo koju djelatnost.

Da bi registrirali dopunsku djelatnost za ruralni turizam potrebno je kategorizirati vaš postojeći objekt (kategorizacija „sa suncima“) te tada otići do Agencije za plaćanja da vam registrira predmetnu dopunsku djelatnost na OPG-u.

Isto tako, morate se i aktivno baviti predmetnom djelatnošću prije prijave na natječaj te imati adekvatan dokaz za isto. Za dopunsku djelatnost za koju tražite bespovratna sredstva trebate biti registrirani prije otvaranja e-savjetovanja za predmetni natječaj.

Prvi projekt izgradnje kuće za odmor na ruralnom području Hrvatske sufinanciran sredstvima iz Europske unije pripremljen je i proveden vjerojatno uz pomoć Eurokonzaltinga. Uz 20 godina iskustva s EU fondovima i više od 100 pripremljenih i provedenih projekata kuća za odmor vjerujemo da imamo dovoljno znanja za pripremu i praćenje i vašeg projekta.

Neka i vaš projekt bude doprinos boljem životu prije svega vaše obitelji a zatim i ljepšem životu u Hrvatskoj.

Za sve dodatne informacije u svezi Intervencije 73.14 i mogućnosti koje ista pruža kao i potrebnim koracima možete kontaktirati broj telefona: 091 125 7777.

Otvaranje natječaja za Intervenciju 73.14 očekuje se početkom sljedeće 2024. godine.

Ukoliko imate otvoren OPG a ne zadovoljavate gore navedene uvjete možda imate mogućnost prijaviti se na neki drugi natječaj i ishoditi bespovratna sredstva za razvoj poljoprivredne ili neke druge dopunske djelatnosti. Više informacija možete dobiti na 091 125 7777.

Predmetna mjera nije namijenjena fizičkim osobama koje nemaju otvoren OPG niti pravnim osobama koje nisu upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Eurokonzalting, 20 godina rada s EU fondovima.