Donesen je Pravilnik  o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 5.srpnja 2013. Stupanjem Pravilnika na snagu znatno se mijenja način isplate oporezivih i neoporezvih primitaka. Plaće se više ne smiju isplaćivati u gotovu novcu kao i dividende i udjeli u dobitku. Nadalje primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno oni na koje se ne plaća porez na dohodak mogli su se plaćati u gotovu novcu a od 5.srpnja 2013. obvezno će se morati isplaćivati na žiro, tekući račun ili štednu knjižicu a nerezidentima na njihov račun.

  Izvor: RRIF; kolovoz 2013; Novosti u načinu isplate dohotka

Novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost počeo se primjenjivati od 1. srpnja 2013. Zakonom o PDV-u uređuje se promet dobara i usluga u tuzemstvu (područje RH), promet na području EU, promet s „trećim zemljama“ (država ili područje koja nije područje EU) te promet s „trećim područjima“ (dio područja države članice koje je izuzeto iz područja EU).
Područja primjene Zakona o PDV-u su sljedeća:
•    Tuzemstvo
•    „Europska unija“
•    „treća zemlja“
•    „treće područje“
Pema Zakonu o PDV-u (čl. 4. st. 1) predmet oporezivanja PDV-om je
•    Isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik
•    Stjecanje dobara unutar EU koje se u tuzemstvu obavi uz naknadu
•    Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu
•    Uvoz dobara
Isporukom dobara se smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom, predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu, odnosno leasingu na određeno vrijeme, prodaja dobara uz odgodu plaćanja, isporuka električne energije, plina grijanja i dr.
Ne smatra se predmetom oporezivanja besplatno davanje uzoraka kupcima ili darova u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti čija vrijednost nije veća od 160,00 kn bez PDV-a. Oslobođenja od PDV-a su usluge od tzv. javnog interesa ( npr. univerzalne poštanske usluge, prijevoz putnika, telekomunikacijske usluge, centri za liječenje, bolnice...) oslobođenja se odnose i na djelatnosti koje su i do sada bile oslobođene u „starom“ Zakonu o PDV-u a dodana su i neka nova oslobođenja i to isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojim se one nalaze (osim isporuka kod kojih od datuma prvog korištenja do datuma sljedeće isporuke nije prošlo više od 2 god.) te isporuka zemljišta (osim građevinskog zemljišta). Nadalje oslobođenje od PDV-a su za transakcije unutar EU, oslobođenje pri izvozu i uvozu, kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini, oslobođenje u vezi s međunarodnim prijevozom te za određene usluge koje su izjednačene s izvozom.
Zakonom o PDV-u je određeno da se promet „ starih“ nekretnina ( one koje su sagrađene, isporučene ili predujmljene do 31.12.1997.) neće oporezivati PDV-om od 1. srpnja 2013. Međutim „novoizgrađene“ građevine će se oporezivat kao i sva dobra po stopi od 25% osim zemljišta.
Predmet oporezivanja su i prijevozna sedstva ako su namijenjena za prijevoz osoba ili dobara, nadalje predmet oporezivanja su i dobra koja podliježu trošarinama ( alkohol, alkoholna pića, duhanski proizvodi i energenti oism plina).
Stjecanjem dobara unutar zemalja EU smatra se nabava dobara u zemlji članici EU, pod uvjetom da isporuka dobara ne smije biti otpremljena kupcu u istoj zemlji članici.
Prodavatelj iz jedne države članice EU neće zaračunati PDV ako nije riječ o kupcu koji je porezni obveznik iz druge države članice. Međutim ako kupac nije porezni obveznik a nabavi dobra u državi članici EU, porez će mu biti obračunat te može tražiti povrat PDV-a koji je platio pri stjecanju u tuzemstvo. Pri stjecanju dobara unutar EU koje je porezni obveznik stekao za potrebe svog poslovanja, teba sam obračunati PDV.
Uslugom se smatra svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara. Uslugom se također smatra i obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredba Zakona. Svako korištenje dobara za privatne potrebe i obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe smatra se obavljanjem usluga odnosno predmetom oporezivanja.
Uvoz dobara smatra se svako stjecanje dobara iz „ trećih zemalja“ ili „trećih područja odnosno zemalja koje nisu u u slobodnom prometu na području EU.
Poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.
Poreznim obveznikom se smatra i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva tu se misli na poduzetnike koji nemaju registriranu djelatnost trgovine motornim vozilima nego povremeno obave takav promet.
Porezni obveznici koji su u 2013. registrirani kao obveznici PDV-a danom pristupanja RH EU smatrat će se registriranim za potrebe PDV-a. Neki porezni obveznici od 1.srpnja 2013. trebaju ući u sustav PDV-a a odluku o tome tko treba ući donosi pojedinačno nadležna PU.
Za potrebe obračuna PDV-a tebaju se registrirati i poduzetnici koji nemaju sjedište u tuzemstvu ali imaju sjedište u drugoj državi članici a obvezni su plaćati PDV.
Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara određuje se prema zemlji podrijetla (zemlja odakle potječu dobra ili usluge) ili prema zemlji odredišta (zemlja gdje se isporučuju doba ili usluge).
Kod oprezivanja inozemnih usluga prmjenjuje se načelo zemlje primatelja usluge kada je riječ o prometu između dva porezna obveznika. Kod prometa usluga između poreznih obveznika porezna obveza prenosi se na primatelja usluga. Mjestom obavljanja usluge osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojemu porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište.
Prema Zakonu o PDV-u (čl. 30. st. 1.) obveza obračuna PDV-a i oporezivi događaji nastaju kada su dobra isporučena ili usuge obavljene.
Porezna osnovica (čl. 33.) je naknda koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke, ukuljučujući svote subvencija koje su izravno povezane s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se svote poreza, carina, pristojba i sličnih davanja, osim PDV-a te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja koje isporučitelj zaračunava kupcu. U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti.
Od 1. srpnja 2013. primjenjuju se tri stope PDV-a 25%, 10% i 5%.
Pravo na odbitak PDV-a primatelj računa može za nabavljeno dobro ili usugu priznati tek kada je nastala obveza za PDV odnosno kada je izdan račun. Porezni ovbeznici imaju pravo priznavanja pretporeza u visini svote PDV-a koju su mu zaračunali drugi porezni obveznici za isporuku dobara i usluga, osim osim u slučaju ako primljena dobra ili usluge koristi za isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a u tuzemstvu.

Porezni obveznik u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza odnosno na povrat razlike preplaćenog PDV-a ili ga može prenijet u sljedeće obračunsko razdoblje. Porezni obveznik koji na području EU nema sjedište također ima pravo na povrat PDV-a koji su mu zaračunali drugi porezni obveznici u RH za isporučena pokretna dobra i usluge ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u RH. Nova kategorija povrata koja se ostvaruje za isporučena dobra ii usluge u tuzemstvu i za uvoz dobara je povrat PDV-a poreznim obeznicima sa sjedištem u drugoj državi članici. Nadalje povrat poreza tuzemnim poreznim ovbeznicima u drugim državama članica koji podnose zahtjev za povrat PDV-a koji su ostvarili u drugim državama članica EU.

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina ako je porezni obveznik poslovao cijelu godinu, odnosno dio godine ako je poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine.

Prijava PDV-a na Obrascu PDV predaje se nadležnoj ispostavi prema sjedištu poreznog obveznika do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja mjesečnog ili tromjesečnog. Konačni obračun PDV-a porezni obveznik treba predati nadležnoj ispostavi PU do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Izvor: RRIF; srpanj 2013; Primjena zakona o PDV-u od 01. srpnja 2013.

Proces predstečajne nagodbe iziskuje pomoć revizora, knjigovođe, konzultanta i odvjetnika. Pomoć konzultantske tvrtke najvažnija je u procesu izrade Plana financijsko operativnog restrukturiranja u kojem će se projicirati buduće poslovanje društva ili obrta te definirati način i rokovi plaćanja obveza prema vjerovnicima.
Dobro usklađen plan restrukturiranja omogućiti će prihvaćanje istog od strane vjerovnika te izbjegavanje stečajnog postupka i eventualno gašenje poslovanja.

Uspjeh predstečajne nagodbe omogućiti će u pravilu zadržavanje postojećih radnih mjesta, izbjegavanje ovršnih postupaka i prodaju nekretnina iz poslovanja društva po trećini stvarne vrijednosti.
Vjerovnici zadržavaju mogućnost naplate svojih potraživanja u velikom postotku a vlasnik mogućnost nastavka poslovanja u koje je ugradio značajan dio svog života.

Eurokonzalting izrađuje Plan financijsko operativnog restrukturiranja te uz suradnički tim (revizor, odvjetnik) prati klijenta od početka pripreme dokumentacije do završetka procesa predstečajne nagodbe.


Zakonom predviđeni rokovi plaćanja kod poduzetnika: 

- ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.
- iznimno može se ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave, a koji dulji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

- ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.


Posebna naknada zbog kašnjenja u plaćanju

Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog
dužnikovog zakašnjenja.



Nelikvidnost i insolventnost poduzetnika


Nelikvidnost:

Nelikvidnost nastaje kad poduzetnik ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti
novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju.

Smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako:
1. više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveze, čiji iznos prelazi 20% od iznosa svojih obveza objavljenih
u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu,
2. više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovorene plaće te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom.


Insolventnost:

Insolventnost nastaje kad poduzetnik:
1. postane nesposoban za plaćanje,
2. postane prezadužen.

Poduzetnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je poduzetnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.
Smatra se da je poduzetnik nesposoban za plaćanje ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka poduzetnika, naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

Smatra se da je poduzetnik prezadužen ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je poduzetnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba, ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze, fizička osoba.


Poduzetnik u stanju nelikvidnosti:


Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje.

Smatra se da su za redovno poslovanje nužna plaćanja za:
1. prioritetne tražbine,
2. plaće radnika od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe,
3. operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.),
4. nabavu robe i usluga potrebnih za redovno poslovanje,
5. porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinose i druge poreze koji od strane dužnika moraju biti obračunati i plaćeni u skladu s propisima,
6. troškove postupaka pred javnopravnim tijelima.

Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj. Pod istim se podrazumijevaju preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na drugu osobu, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe,
osobito na povezana društva.

Poduzetnik je dužan od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovnog uspostavljanja stanja likvidnosti.

Od trenutka otvaranja postupka predstečajne nagodbe do pravomoćnosti rješenja kojim se odobrava sklapanje predstečajne nagodbe poduzetnik može obavljati i druga plaćanja i poduzimati druge radnje na temelju prethodno pribavljene suglasnosti povjerenika predstečajne nagodbe.

Od pravomoćnosti rješenja kojim se odobrava sklapanje predstečajne nagodbe poduzetnik može poduzimati i poslove koji su sadržani u sklopljenoj predstečajnoj nagodbi.


Obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe

Ukoliko poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe dužnik ne može uspostaviti stanje likvidnosti, dužan je, u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.
Ako je dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen dužan je bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.



Kod predstečajne nagodbe razlikuju se tri vrste postupaka:

-    skraćeni postupak predstečajne nagodbe
-    redovni postupak predstečajne nagodbe
-    redovni postupak predstečajne nagodbe s obvezama iznad 10 mil. kuna

Skraćeni postupak predstečajne nagodbe provodi se kod dužnika čiji iznos ukupnih obveza ne prelazi 2 mil. kuna te koji imaju manje od 30 radnika.


Gdje se provodi predstečajna nagodba?

-    u regionalnom centru FINA-e prema sjedištu dužnika
-    u regionalnom centru FINA-e u Zagrebu ukoliko ukupan iznos dužnikovih obveza prelazi 10 mil. kuna


Tijela u postupku predstečajne nagodbe:

Tijela čine nagodbeno vijeće od tri člana te povjerenik predstečajne nagodbe. Obveze povjerenika su sljedeće:

-    ispitati vjerodostojnost dokumentacije dužnika u pogledu poslovanja i imovine
-    pregledati prijavljene tražbine
-    nadzirati poslovanje dužnika, osobito financijsko poslovanje, stvaranje obveza prema trećim osobama, izdavanje sredstava osiguranja plaćanja, te poslovanje u prodaji roba i usluga pazeći pri tome da se ne oštećuje imovina dužnika
-    podnijeti prijavu nagodbenom vijeću ako dužnik ne postupa u skladu sa nadležnim zakonom
-    nadzirati pravodobnost i potpunost podmirenja troškova postupka predstečajne nagodbe
-    obavljati i druge poslove u skladu sa Zakonom



Potrebna dokumentacija uz zahtjev za podnošenje koju je potrebno priložiti (skraćeni postupak):

1.    izvještaj o financijskom stanju i poslovanju dužnika
2.    podatke o ukupnom iznosu tražbina vjerovnika
3.    popis vjerovnika koji imaju pravo odvojenog namirenja
4.    izjavu da predstečajna nagodba ako bude sklopljena neće utjecati na tražbine radnika
5.    ovjerenu izjavu dužnka da financijski izvještaj potpuno i istinito prikazuje njegovo financijsko stanje i poslovanje
6.    ovjerene sporazume o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja čije tražbine prelaze propisanu većinu


Ponuda vjerovnicima:

Prijedlogom predstečajne nagodbe dužnik može ponuditi vjerovnicima način i rok ispunjenja tražbina, a ako predlaže njihovo smanjenje, i postotak koji predlaže.

Prijedlog predstečajne nagodbe mora sadržavati:
1. u odnosu na neosigurane tražbine vjerovnika:
– ukupan iznos tih tražbina prema financijskim izvještajima
– prijedlog smanjenja tih tražbina i rokove za njihovu isplatu,

2. opis i ukupan iznos tražbina radnika te izjavu da ako predstečajna nagodba bude sklopljena, neće imati učinka na tražbine radnika.

Ako se predlaže isplata tražbina u smanjenom iznosu, postotak što ga dužnik nudi vjerovnicima za namirenje njihovih tražbina ne može biti manji od 30% – ako se plaćanje nudi u roku od četiri godine, niti manji od 40% – ako se plaćanje nudi u roku od osam godina.


Pravni učinci predstečajne nagodbe:

Na temelju predstečajne nagodbe dužnik se oslobađa obveze da vjerovniku isplati iznos koji je veći od postotka prihvaćenog u predstečajnoj nagodbi a rokovi plaćanja odgađaju se u skladu s predstečajnom nagodbom. Ovršni i upravni postupci koji su pokrenuti prije predstečajnog postupka obustavit će se a parnični postupci bit će odbačeni.

Protiv predstečajne nagodbe može se izjaviti žalba u roku od 8 dana prvopstupanjskom tijelu koje je donijelo rješenje,  a o žalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak.

Knjigovodstvene usluge Eurokonzalting - Pula

Eurokonzalting pruža usluge knjigovodstva i savjetovanja za trgovačka društva, obrte i fizičke osobe u sustavu PDV-a.

Poslovne knjige vode se za potrebe poslovnih subjekata u sustavu jednostavnog i dvojnog knjigovodstva (korisnici poreza na dobit i poreza na dohodak).

Osnovne knjigovodstvene usluge koje se pružaju:

•    Vođenje ulaznih i izlaznih računa
•    Vođenje salda konti kupaca i dobavljača
•    Vođenje poslovnih knjiga
•    Obračuni plaća za djelatnike
•    Mjesečni i tromjesečni obračuni PDV-a
•    Obračun amortizacije osnovnih sredstava
•    Evidencija dugotrajne materijalne imovine
•    Ispis Vaših računa i slanje kupcima
•    Slanje opomena kupcima neplatišama u dogovoru s Vama
•    Usklađenje stanja s Poreznom upravom
•    GFI, Završni računi


Poslovno savjetovanje uključuje između ostalog:

•    Ograničeno porezno savjetovanje s obzirom na plaćanje poreza na dohodak i dobit te poreza na najam
•    Ishođenje bespovratnih sredstava iz nacionalnih i europskih fondova te od pojedinih ministarstava
•    Prikupljanje dokumentacije te savjetovanje u procesu ishođenja kredita od poslovnih banaka te kredita s povoljnom kamatnom stopom
•    Savjetovanje u idejnom osmišljavanju i realizaciji investicijskih projekata
•    Izrada poslovnog plana za razvoj poslovanja
•    Izrada poslovnog plana i investicijskih studija za potrebe ishođenja kredita
•    Izrada plana financijsko operativnog restrukturiranja za potrebe procesa predstečajne nagodbe


Usluge za potrebe inozemnih investitora:

•    Najam prostora za osnivanje trgovačkog društva
•    Osnivanje trgovačkog društva, otvaranje žiro računa u poslovnoj banci
•    Knjigovodstvene usluge u poslovanju
•    Vođenje i razvoj investicijskih projekata (pomoć u pripremi projektne dokumentacije za izgradnju objekata, priprema i organizacija sastanaka s lokalnom javnom upravom)
•    Pronalaženje raspoloživih poticaja za realizaciju ulaganja i bespovratnih sredstava iz nacionalnih i EU izvora
•    Ishođenje kredita s povoljnim kamatnim stopama
•    Ishođenje poslovnih i radnih dozvola ukoliko je potrebno

Zanimljivosti u ostvarenju poreznih ušteda

Jeste li znali da provedenom revalorizacijom dugotrajne imovine možete ostvariti poreznu uštedu? I to ne povećanjem, već smanjenjem vrijednosti pojedinih stavaka dugotrajne imovine.

S obzirom na postojeće stanje na tržištu nekretnina i u nacionalnom gospodarstvu realno je smanjenje vrijednosti prvenstveno objekata u dugotrajnoj imovini u odnosu na stanje prije početka recesije (2009. godina).

Smanjenjem vrijednosti dugotrajne imovine razlika vrijednosti u odnosu na početni iznos nabave knjiži se izravno u rashode čime se smanjuje porezna osnovica i ostvaruju porezne uštede u plaćanju poreza na dobit u istoj godini.

Pri tome je važno napomenuti da se nakon povećanja vrijednosti (za 3 do 5 godina) i ponovne procjene isti iznos priznaje kao prihod.

Povratak na vrh

Knjigovotstvene usluge Eurokonzalting - Pula

Primjena novog Zakona o PDV-u

Novosti u načinu isplate dohotka

Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u

Novosti u oporezivanju inozemnih mirovina

Devizno poslovanje

Cesija

Primjena novog Zakona o PDV-u

Novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost počeo se primjenjivati od 1. srpnja 2013. Zakonom o PDV-u uređuje se promet dobara i usluga u tuzemstvu (područje RH), promet na području EU, promet s „trećim zemljama“ (država ili područje koja nije područje EU) te promet s „trećim područjima“ (dio područja države članice koje je izuzeto iz područja EU).

Područja primjene Zakona o PDV-u su sljedeća:

•    Tuzemstvo
•    „Europska unija“
•    „treća zemlja“
•    „treće područje“
Pema Zakonu o PDV-u (čl. 4. st. 1) predmet oporezivanja PDV-om je
•    Isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik
•    Stjecanje dobara unutar EU koje se u tuzemstvu obavi uz naknadu
•    Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu
•    Uvoz dobara

Isporukom dobara se smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom, predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu, odnosno leasingu na određeno vrijeme, prodaja dobara uz odgodu plaćanja, isporuka električne energije, plina grijanja i dr.

Ne smatra se predmetom oporezivanja besplatno davanje uzoraka kupcima ili darova u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti čija vrijednost nije veća od 160,00 kn bez PDV-a. Oslobođenja od PDV-a su usluge od tzv. javnog interesa ( npr. univerzalne poštanske usluge, prijevoz putnika, telekomunikacijske usluge, centri za liječenje, bolnice...) oslobođenja se odnose i na djelatnosti koje su i do sada bile oslobođene u „starom“ Zakonu o PDV-u a dodana su i neka nova oslobođenja i to isporuke građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojim se one nalaze (osim isporuka kod kojih od datuma prvog korištenja do datuma sljedeće isporuke nije prošlo više od 2 god.) te isporuka zemljišta (osim građevinskog zemljišta). Nadalje oslobođenje od PDV-a su za transakcije unutar EU, oslobođenje pri izvozu i uvozu, kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini, oslobođenje u vezi s međunarodnim prijevozom te za određene usluge koje su izjednačene s izvozom.

Zakonom o PDV-u je određeno da se promet „ starih“ nekretnina ( one koje su sagrađene, isporučene ili predujmljene do 31.12.1997.) neće oporezivati PDV-om od 1. srpnja 2013. Međutim „novoizgrađene“ građevine će se oporezivat kao i sva dobra po stopi od 25% osim zemljišta.
Predmet oporezivanja su i prijevozna sedstva ako su namijenjena za prijevoz osoba ili dobara, nadalje predmet oporezivanja su i dobra koja podliježu trošarinama ( alkohol, alkoholna pića, duhanski proizvodi i energenti oism plina).

Stjecanjem dobara unutar zemalja EU smatra se nabava dobara u zemlji članici EU, pod uvjetom da isporuka dobara ne smije biti otpremljena kupcu u istoj zemlji članici.

Prodavatelj iz jedne države članice EU neće zaračunati PDV ako nije riječ o kupcu koji je porezni obveznik iz druge države članice. Međutim ako kupac nije porezni obveznik a nabavi dobra u državi članici EU, porez će mu biti obračunat te može tražiti povrat PDV-a koji je platio pri stjecanju u tuzemstvo. Pri stjecanju dobara unutar EU koje je porezni obveznik stekao za potrebe svog poslovanja, teba sam obračunati PDV.

Uslugom se smatra svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara. Uslugom se također smatra i obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredba Zakona. Svako korištenje dobara za privatne potrebe i obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe smatra se obavljanjem usluga odnosno predmetom oporezivanja.

Uvoz dobara smatra se svako stjecanje dobara iz „ trećih zemalja“ ili „trećih područja odnosno zemalja koje nisu u u slobodnom prometu na području EU.
Poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Poreznim obveznikom se smatra i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva tu se misli na poduzetnike koji nemaju registriranu djelatnost trgovine motornim vozilima nego povremeno obave takav promet.

Porezni obveznici koji su u 2013. registrirani kao obveznici PDV-a danom pristupanja RH EU smatrat će se registriranim za potrebe PDV-a. Neki porezni obveznici od 1.srpnja 2013. trebaju ući u sustav PDV-a a odluku o tome tko treba ući donosi pojedinačno nadležna PU.

Za potrebe obračuna PDV-a tebaju se registrirati i poduzetnici koji nemaju sjedište u tuzemstvu ali imaju sjedište u drugoj državi članici a obvezni su plaćati PDV.

Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara određuje se prema zemlji podrijetla (zemlja odakle potječu dobra ili usluge) ili prema zemlji odredišta (zemlja gdje se isporučuju doba ili usluge).

Kod oprezivanja inozemnih usluga prmjenjuje se načelo zemlje primatelja usluge kada je riječ o prometu između dva porezna obveznika. Kod prometa usluga između poreznih obveznika porezna obveza prenosi se na primatelja usluga. Mjestom obavljanja usluge osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojemu porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište.

Prema Zakonu o PDV-u (čl. 30. st. 1.) obveza obračuna PDV-a i oporezivi događaji nastaju kada su dobra isporučena ili usuge obavljene.

Porezna osnovica (čl. 33.) je naknda koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke, ukuljučujući svote subvencija koje su izravno povezane s cijenom isporučenih dobara ili usluga. U poreznu osnovicu uračunavaju se svote poreza, carina, pristojba i sličnih davanja, osim PDV-a te sporedni troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja koje isporučitelj zaračunava kupcu. U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijena, odnosno popusti.

Od 1. srpnja 2013. primjenjuju se tri stope PDV-a 25%, 10% i 5%.

Pravo na odbitak PDV-a primatelj računa može za nabavljeno dobro ili usugu priznati tek kada je nastala obveza za PDV odnosno kada je izdan račun. Porezni ovbeznici imaju pravo priznavanja pretporeza u visini svote PDV-a koju su mu zaračunali drugi porezni obveznici za isporuku dobara i usluga, osim osim u slučaju ako primljena dobra ili usluge koristi za isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a u tuzemstvu.

Porezni obveznik u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza odnosno na povrat razlike preplaćenog PDV-a ili ga može prenijet u sljedeće obračunsko razdoblje. Porezni obveznik koji na području EU nema sjedište također ima pravo na povrat PDV-a koji su mu zaračunali drugi porezni obveznici u RH za isporučena pokretna dobra i usluge ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u RH. Nova kategorija povrata koja se ostvaruje za isporučena dobra ii usluge u tuzemstvu i za uvoz dobara je povrat PDV-a poreznim obeznicima sa sjedištem u drugoj državi članici. Nadalje povrat poreza tuzemnim poreznim ovbeznicima u drugim državama članica koji podnose zahtjev za povrat PDV-a koji su ostvarili u drugim državama članica EU.

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina ako je porezni obveznik poslovao cijelu godinu, odnosno dio godine ako je poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine.

Prijava PDV-a na Obrascu PDV predaje se nadležnoj ispostavi prema sjedištu poreznog obveznika do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja mjesečnog ili tromjesečnog. Konačni obračun PDV-a porezni obveznik treba predati nadležnoj ispostavi PU do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Izvor: RRIF; srpanj 2013; Primjena zakona o PDV-u od 01. srpnja 2013.

Povratak na vrh

Novosti u načinu isplate dohotka

Donesen je Pravilnik  o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 5.srpnja 2013. Stupanjem Pravilnika na snagu znatno se mijenja način isplate oporezivih i neoporezvih primitaka. Plaće se više ne smiju isplaćivati u gotovu novcu kao i dividende i udjeli u dobitku. Nadalje primici koji se ne smatraju dohotkom odnosno oni na koje se ne plaća porez na dohodak mogli su se plaćati u gotovu novcu a od 5.srpnja 2013. obvezno će se morati isplaćivati na žiro, tekući račun ili štednu knjižicu a nerezidentima na njihov račun.

Izvor: RRIF; kolovoz 2013; Novosti u načinu isplate dohotka

Povratak na vrh

Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u

Bitna promjena za uslužne graditelje od 1.srpnja 2013. sastoji se u tome da kad izvode radove drugom poreznom obvezniku, naručitelju radova tada u računu za obavljene usluge ne iskazuju svotu obračunatog PDV-a nego tu obvezu prenose na naručitelja usluge građenja, održavanja, popravka ili rekonstrukcije građevina.

Svi oni koji pomažu investitoru sa svojim materijalom ili s materijalom  koji je osigurao naručitelj ili investitor, svo oni zaračunavaju građevinsku uslugu bez PDV-a ali s klauzulom o prijenosu porezne obveze na primatelja usluge.

Na sve pod izvođače i izvođače građevinskih radova primjenjuje se pravio da kad izdaju račune da to čine uz „prijenos porezne obveze“.

Porezna obveza za graditeljsku usluga nastala bi isporukuom građenja tj. datumom kada izvođač radova preda – isporuči građevinske radove naručitelja. To je dan koji se definira kao „datum isporuke“. Pravilnik o PDV-u je taj datum modificirao na daum isporuke na istek odnosno smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

Priznavanje prihoda bilježi se prema vremenu nastanka stvarnog poslovnog događaja vremenu isporuke.  

Izvor: RRIF; kolovoz 2013; Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u

Povratak na vrh

Novosti u oporezivanju inozemnih mirovina

Oporezivanje mirovina koje umirovljenjici, rezidenti RH, primaju iz inozemstva, oporezuju se u Hrvatskoj od 1.ožujka 2012. godine. Osobe koje su obvezne plaćati porez na dohodak (porezni rezidenti) su fizičke osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište odnosno boravište. Umirovljenik koji prima mirovinu iz inozemstva a obvezan je plaćati porez na dohodak teba podnijeti prijavu za upis u registar obveznika poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku 8 dana od primitka mirovine na koju je obvezan platiti porez, te mora obračunavati i uplaćivati predujam poreza i prireza na dohodak u roku od 8 dana od dana primitka mirovine.

Postupak oporezivanja mirovine jednak je postupku oporezivanja plaća, što znači da se porez obračunava na svotu mirovine u jednom mjesecu smanjenu za pripadajući osobni odbitak, koji za umirovljenike iznosi 3.400,00 kn, s primjenom sve tri stope koja se uvećava za prirez ako je propisano plaćanje prireza, što ovisi o boravištu umirovljenika.

Budući de se mirovina u pravilu isplaćuje u stranoj valuti, porez se obračunava od svote mirovine preračunate u kune po srednjem tečaju HNB-a ili ako je u banci obavljena konverzija prema tečaju po kojem je banka obavila konverziju. Ako je mirovina preračunata u kune manja od pripadajućeg osobnog odbitka ne nastaje porezna obveza te umirovljenik nije obvezan dostavljati propisano izvješće o isplaćenoj mirovini na obrascu ID ni godišnje izvješće na obrascu IP a niti podnositi godišnju poreznu prijavu.

Ako se inozemna imovina isplaćuje svaki mjesec u jednakim svotama, umirovljanik može dati Zahtjev da porez i prirez na mirovinu obračunava Porezna uprava i umirovljeniku ispostavi rješenje na temelju kojeg umirovljenik plaća porez i prirez u jednakim mjesečnim ili tomjesečnim svotama. Zahtjev se podnosi na porpisanom obrascu – Obrazac M. U ovim slučajevima umirovljenik također nema obvezu podnositi porezna izvješća.

Ukoliko umirovljenik ne prima mirovinu u jednakim svotama dužan je sam obračunavati porez na dohodak u roku 8 dana a u roku 15 dana po isteku mjeseca dostaviti Poreznoj upravi propisani obrazac (obrazac ID), a po isteku godine Izvješće o isplaćenim mirovinama i obračunatom porezu i prirezu na dohodak (obrazac IP).

Porez i prirez se uplaćuje na račune određene prema gradu/općni.

Izvor: RRIF;kolovoz 2013; Novosti u oporezivanju inozemnih mirovina

Povratak na vrh

Devizno poslovanje

Devizno poslovanje predstavlja platni promet s inozemstvm, odnosno naplate, plaćanja i prijenose između rezidenta i nerezidenta.
Platni promet s inozemstvom obavlja se preko deviznih računa u banci.
Kod inozemnih sredstava plaćanja sva knjiženja glavne knjige provode se u domaćoj funkcionalnoj valuti.
Funkcionalna valuta je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem subjekt posluje. Strana valuta je bilo koja valuta koja nije funkcionalna valuta  subjekta.
Kuna je i nakon ulaska Hrvatske u EU zakonsko sredstvo plaćanja.
Za devizno poslovanje rezidenta vrijede pravila i propisi koji su bili na snazi i prije 1.srpnja 2013. a glase:
•    Novčana jedinica RH je kuna koja se dijeli na stotinu lipa
•    Kuna je zakonsko sredstvo plaćanja u RH
•    Za plaćanja u zemlji zakonom se može dopustiti i korištenje druge value
•    Hrvatska narodna banka može odobriti najniži apoen u prometu na koji se zaokružuju obračuni u gotovinskim i bezgotovinskim plaćanjima te u poslovnim knjigama

Društva mogu kupovati devize i držati ih na svom deviznom računu, te takva sredstva koristiti za plaćanja  roba i usluga u inozemstvu. Prilikom takvih transakcija poduzeće plaća proviziju odnosno naknadu banci za obavljanje takvih transakcija.

Društvo isto tako prima naplate iz inozemestva na svoj devizni račun za obavljenu uslugu ili isporučenu robu te je dužno isti dan ili najkasnije sljedeći radni dan dati nalog banci za raspored priljeva deviza u korist deviznog računa.
Prilikom platnog prometa s inozemstvom nastaju tečajne razlike zbog promjene tečaja valute u kunskoj protuvrijednosti na dan podmirenja ili na datum bilance u odnosu na protuvrijednost po kojoj su devizna sredstva bila proknjižena u glavnoj knjizi. Tečajne razlike su iznosi koji proizlaze iz promjene tečaja (kao cijene novca) između dva razdoblja.

Tečajne razlike mogu biti:
•    Pozitivne
•    Negativne
Pozitivne tečajne razlike predstavljaju prihod tvrtke, dok su negativne tečajne razlike njezin rashod.
Sva potraživanja i obveze prema inozemstvu trebaju se preračunavati na kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB na dan utvrđivanja bilance, te na svim stavkama utvrditi i proknjižiti pozitivne i/ili negativne tečajne razlike.

Povratak na vrh

Cesija

Cesija predstavlja obveznopravni odnos kod kojeg dolazi do promjena na strani vjerovnika, odnosno ustup tražbine sa jednog vjerovnika drugome (novome).
Dakle po definiciji cesija predstavlja prijenos otuđive tražbine od dosadašnjeg vjerovnika (ustupitelj- cedent) na novog vjerovnika (primatelj-cesionar) dok dužnik (cesus) i tražbina ostaju  isti.
Ugovor o cesiji je dvostrani pravni posao između cedenta i cesionara iako se u sadržaju ugovora pojavljuju tri subjekta.
Promjenom vjerovnika ne mijenja se položaj dužnika niti se ne mijenja njegova obveza koja ga tereti.
Za prijenos tražbine nije potreban pristanak dužnika niti ne treba aktivno sudjelovati pri sklapanju ugovora, međutim obavezno je da bude obaviješten o prijenosu tražbine.
Pravne osnove na kojima može nastati cesija su:
•    Ugovor (dobrovoljna cesija)
•    Zakon
•    Odluka suda ili državnog tijela

Ugovor o cesiji postaje pefektan u trenutku kad se postigne suglasnost volje starog i novog vjerovnika o ustupanju određene tražbine. U tom trenutku ustupljeno potraživanje tada prelazi s ustupitelja na primatelja.
Bitno obilježje cesije je i njena neformalnost  odnosno zakon ne propisuje poseban oblik ugovora o cesiji već je valjan i ako je zaključen u usmenom obliku kao i u pisanom obliku.
Cesijom se mogu prenijeti dospjele i nedospjele odnosno buduće tražbine.
U pravilu sve se tražbine mogu ugovorom o cesiji prenijeti na drugoga međutim, postoje ipak one tražbine koje se ne mogu prenijeti na novog vjerovnika a to su:
•    Tražbina čiji je prijenos zabranjen zakonom ( npr. carinske, porezne i sl. ovlasti upravnih tijela odnosno tražbine izvan pravnog prometa)
•    Tražbine vezane uz osobnost vjerovnika (npr. alimentacija, mirovinsko i zdravstveno osiguranje i sl.)
•    Novčana naknada nematerijalne štete
•    Tražbina za koju su  vjerovnik  i dužnik ugovorili da se ne može prenijeti na drugu osobu bez dužnikova pristanka

Subjekt koji u Jedninstvenom registru računa ima oznaku blokade računa ne smije svoja potraživanja ustupiti trećima, kao ni obavljati druge oblike obračunskih plaćanja jer u protivnom čini prekršaj za koji kazna iznosi 500 000 kuna.

Povratak na vrh

Bespovratna sredstva namijenjena su za trgovačka društva i obrte s do 10 zaposlenih. Sredstva se mogu dobiti za ulaganja u strojeve i opremu, adaptaciju poslovnog prostora, marketinške aktivnosti, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i druge dolje navedene aktivnosti.
Moguće je dobiti do 75% prihvatljivog ulaganja, maksimalno 250.000 kuna.


Prihvatljive projektne aktivnosti su:

1) Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja
2) Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje/usluga
3) Ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluga
4) Prilagodba, uređenje i poboljšanje poslovnog/proizvodnog prostora/radionice
5) Upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva
6) Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7) Sufinanciranje troškova plaća kao zavisnog troška projekta
8) Marketinške aktivnosti i ulaganja za izlazak na nova tržišta,
9) Stručno osposobljavanje i obrazovanje
10) Sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama

Prihvatljivi troškovi su:

1) Svi troškovi vezani uz ulaganja u proizvode/usluge, poboljšanje prodaje,  proširenje
ponude proizvoda/usluge, proširenje proizvodnje i pružanja usluga i/ili proširenje tržišta
2) Svi troškovi vezani uz nabavu strojeva, postrojenja i opreme, mjernih i kontrolnih uređaja
i instrumenata te računalnih programa namijenjenih isključivo za obavljanje poslovne djelatnosti
3) Svi troškovi vezani uz ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluge (potpuno novi proizvod / usluga, linija novih proizvoda / usluga, nadopuna linije, uvođenje proizvoda/usluga na tržište,
proizvod/usluga s manjim promjenama, ali usmjeren na potpuno novi ciljni segment tržišta,
proizvod/usluga proizveden/pružen uz smanjene troškove) uključujući troškove vanjskih usluga u razvoju novog proizvoda / usluge
4) Svi troškovi vezani uz poboljšanja i prilagodbu poslovnog prostora obavljanju poslovne
djelatnosti, unutarnjeg uređenja poslovnih prostora/radionice u skladu sa suvremenim
trendovima i/ili radi uvođenja novih načina rada s kupcima/korisnicima
5) Svi troškovi vezani uz upravljanje i zaštitu intelektualnog i industrijskog vlasništva
6) Svi troškovi vezani uz pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom i
normi te troškove stjecanja prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i
Hrvatski otočni proizvod
7) Sufinanciranje troškova plaća kao zavisnog troška projekta, odnosno troškova
zaposlenika uključenih u provedbu podnesenog projekta do najviše 50% traženog iznosa
potpore
8) Svi troškovi vezani uz marketinške aktivnosti (nastup pojedinačnih subjekata na domaćim
i inozemnim sajmovima, korištenje vanjskih usluga pri istraživanju tržišta (benchmarking),
stvaranje tržišne marke,  oblikovanje proizvoda/usluge (dizajn), izrada web stranice i izrada
promidžbenog materijala)
9) Svi troškovi vezani uz stručno osposobljavanje, strukovnu izobrazbu, stjecanje novih
znanja (know-how) i poduzetničko obrazovanje
10) Sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama u 75%-tnom iznosu
cijene vrtića, troškova odgajateljice i cijene produženog boravka u školi, a najviše do
10.000,00 kuna.

HAMAG INVEST je otvorio natječaj za mikrokredite za poduzetnike početnike s kamatnom stopom od 0,99%. Najviši iznos kredita iznosi 70.000 kuna.
Krediti se mogu iskoristiti za osnovna i obrtna sredstva. Rok otplate je maksimalno pet godina uz uključeneih šest mjeseci počeka.
Poduzetnicima početnicima smatraju se poslovni subjekti u nastajanju te oni koji posluju kraće od dvije godine.
Natječaj je otvoren do 23. rujna 2013. godine.

Pema Zakonu o PDV-u (čl. 4. st. 1) predmet oporezivanja PDV-om je
•    Isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik
•    Stjecanje dobara unutar EU koje se u tuzemstvu obavi uz naknadu
•    Obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu
•    Uvoz dobara
Isporukom dobara se smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom, predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu, odnosno leasingu na određeno vrijeme, prodaja dobara uz odgodu plaćanja, isporuka električne energije, plina grijanja i dr.
Ne smatra se predmetom oporezivanja besplatno davanje uzoraka kupcima ili darova u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti čija vrijednost nije veća od 160,00 kn bez PDV-a.
Stjecanjem dobara unutar zemalja EU smatra se nabava dobara u zemlji članici EU, pod uvjetom da isporuka dobara ne smije biti otpremljena kupcu u istoj zemlji članici.
Prodavatelj iz jedne države članice EU neće zaračunati PDV ako nije riječ o kupcu koji je porezni oveznik iz druge države članice. Međutim ako kupac nije porezni obveznik a nabavi dobra u državi članici EU, porez će mu biti obračunat te može tražiti povrat PDV-a koji je platio pri stjecanju u tuzemstvo. Pri stjecanju dobara unutar EU koje je porezni obveznik stekao za potrebe svog poslovanja, teba sam obračunati PDV.
Uslugom se smatra svaka transakcija koja se ne smatra isporukom dobara. Uslugom se također smatra i obavljanje usluga po nalogu nadležnih državnih tijela ili u njihovo ime ili na temelju odredba Zakona. Svako korištenje dobara za privatne potrebe i obavljanje usluga bez naknade za privatne potrebe smatra se obavljanjem usluga odnosno predmetom oporezivanja.
Uvoz dobara smatra se svako stjecanje dobara iz „ trećih zemalja“ ili „trećih područja odnosno zemalja koje nisu u u slobodnom prometu na području EU.
Poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

U tijeku je javni poziv za iskaz interesa za ulaganja u hotele, pansione i apart hotele. Minimalna vrijednost ulaganja iznosi cca 850.000 eura . Javni poziv je otvoren do 30.06.2013.

Sredinom srpnja tekuće godine očekuje se otvaranje natječaja za bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj za izgradnju hotela, pansiona i aparthotela. Kroz isti program moguće je dobiti do 3,5 mil. eura bespovratno, odnosno do 60% prihvatljivog ulaganja.

Poziv je namijenjen pravnim i fizičkim osobama koje se definira kao subjekte malog gospodarstva.

Posebni ciljevi koje projekti trebaju ostvariti su:
- poboljšanje kvalitete turističkih proizvoda podizanjem učinkovitosti malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma
- stvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta
- provode se ulaganja sa ciljem postizanja višeg stupnja zaštite okoliša koji će voditi do učinkovitijeg korištenja prirodnih resursa i dovesti do uštede energije, osuvremenjivanja i unaprijeđenja kvalitete ugostiteljskih i smještajnih objekata i usluga.

Prihvatljivi podnositelji projektnih prijedloga su subjekti malog gospodarstva sukladno zakonskoj definiciji koji trebaju zadovoljiti sljedeće opće uvjete:

-  imaju sjedište na području Republike Hrvatske,
-  imaju pozitivno poslovanje u prethodnoj godini,
-  imaju podmirene obveze prema državi,
-  imaju podmirene obveze prema zaposlenicima,
-  nisu za iste namjene u svom projektnom prijedlogu koristili IPARD ili bilo koju drugu vrste državne  potpore,
-  su registrirani po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD - NN 58/2007) u sektoru turizma.

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA IZGRADNJU  HOTELA I PRENAMJENU POSTOJEĆIH UGOSTITELJSKIH SMJEŠTAJNIH OBJEKATA U HOTELE

Uskoro se očekuje objava natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava EU za jačanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u okviru kojega će se dodjeljivati bespovratna sredstva za jačanje konkurentnosti turizma.

Cilj je pridonijeti održivom razvoju turizma povećanjem konkurentnosti turističkog sektora. Financijska potpora bit će pružena malim i srednjim poduzećima koja ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih i srednjih hotela kao i u razvoj dodatne turističke ponude te jačanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa, a u skladu s održivošću i ekološkim standardima određenima nacionalnim strategijama.

Očekuje se ukupni fond od približno 130 milijuna kuna za izgradnju novih hotela ili modernizaciju, podizanje kategorije i proširenje postojećih hotela s 3 ili više zvjezdica te za prenamjenu postojećih ugostiteljskih smještajnih objekata u hotele s 3 ili više zvjezdica ili modernizaciju, podizanje kategorije i proširenje postojećih hotela što će rezultirati dobivanjem 3 ili više zvjezdica.

Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 26.000.000 kuna, a najniži 3.800.000 kuna. Najviši intezitet potpore koji se može dodijeliti iznosi do 60% ukupnih prihvatljivih troškova za mala poduzeća.

Prijaviti se mogu mala i srednja poduzeća registrirana u djelatnosti I 55.1 Hoteli i sličan smještaj.

Detaljnije informacije bit će poznate nakon objave natječaja. Objava natječaja očekuje se u rujnu 2014. godine.

PODUZETNIČKI IMPULS 2014.

Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) otvorili su javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstvava unutar programa Poduzetnički impuls 2014.
Glavni cilj mjera sadržanih u prvom prioritetu programa je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno jačanje poduzetničkog kapaciteta Republike Hrvatske i poticanje njegovog rasta i razvoja
Mjere unutar prvog prioriteta za koje se dodjeljuju bespovratna sredstva su:
•    Mjera A1 – Mikro poduzetništvo i obrt
•    Mjera A2 – Zadružno poduzetništvo
•    Mjera A3 – Poduzetništvo klastera
•    Mjera B1 – Malo i srednje poduzetništvo i obrt
•    Mjera B2 – Inovacije u poduzetnišvu

Za Mjeru A1 – Mikro poduzetništvo i obrt osigurano je 25.000.000,00 kuna za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

Prijavu mogu podnijeti:
Mikro gospodarski subjekti (obrti i trgovačka društva) koji su prema odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NDK 2007) registrirani za sva područja osima za područja i odjeljke:
-    Područje A (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo)
-    Područje G (Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala)
-    Odjeljak 56 (Djeltnost pripreme i usluživanja hrane i pića) – Skupina 56.3 (Djelatnosti pripreme i usluživanja pića)

Prihvatljive projektne aktivnosti su:
1.    Ulaganje u unapređenje poslovanja, proizvodnje i/ili pružanja usluga
2.    Opremanje poslovnog prostora
3.    Prilagodba poslovnog prostora za za osobe s invaliditetom
4.    Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
5.    Stručno osposobljavanje i obrazovanje
6.    Marketinške aktivnosti

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 10.000,00 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 300.000,00 kuna.

Davatelj potpore može sudjelovati u financiranju do 75% ukupno prihvatljivih troškova dok je podnositelj dužan sudjelovati u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova.

Za Mjeru A2 – Zadružno poduzetništvo osigurano je ukupno 2.500.000,00 kn za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Prijavu mogu podnijeti:
Zadruge osnovane sukladno Zakonu o zadrugama registrirane i čiji se projektni prijedlog odnosi prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 na sva područja osim na područje:
-    Područje A (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo)

Prihvatljive projektne aktivnosti su:
1.    Ulaganja u nove tehnologije koje doprinose unaprjeđenju djelatnosti zadruge
2.    Razvoj i ulaganje u povećanje proizvodnih kapaciteta, ekološki prihvatljiviju i energetski učinkovitiju proizvodnju zadruga
3.    Ulaganje u zadruge čiji su članovi osobe s umanjenom radnom sposobnosti te osobe s nepovoljnim osobnim, gospodarskim, socijalnim i drugim okolnostima
4.    Prilagodba poslovnog prostora za osobe s invaliditetom
5.    Jačanje marketinških aktivnosti u cilju povećanja konkurentnosti i prepoznatljivosti zadružnog proizvoda, zadružene usluge te brenda
6.    Unaprjeđenje i primjena novih znanja u proizvodnim i uslužnim procesima zadruga
7.    Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 20.000,00 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 250.000,00 kuna.

Davatelj potpore može sudjelovati u financiranju predloženog projekta do 75% ukupno prihvatljivih troškova, dok je podnositelj prijave dužan sudjelovati u financiranju predloženog projekta u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova.

Za Mjeru A3 – Poduzetništvo klastera osigurano je ukupno 3.750.000,00 kn za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Prijavu mogu podnijeti:
Operativni klasteri i klasterske inicijative koji su registrirani i kao gospodarsko interesna udruženja, udruge, zadruge, društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva te koji su registrirani i čiji se projektni prijedlog odnosi, prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 na sva područja osim na područje:
-    Područje A (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo)

Prihvatljive projektne aktivnosti:
1.    Ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija (uključujući transfer tehnologije) koje dovode do razvoja novog ili unaprijeđenje postojećeg proizvoda, proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti
2.    Ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta, energetsku učinkovitost i ekološku proizvodnju
3.    Prilagodba poslovnog prostora za osobe s invaliditetom
4.    Razvojno istraživanje za stvaranje novog proizvoda, poslovnog modela, usluge i/ili procesa
5.    Upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva
6.    Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7.    Stručno osposobljavanje, izobrazba i posebno obrazovanje klaster-menadžera
8.    Ulaganje u marketinške aktivnosti s ciljem jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti klastera
9.    Ulaganje u izradu studije opravdanosti osnivanja klastera
10.    Ulaganja u pripremu i izradu projektnih prijedloga prema Strukturnim fondovima EU

Najviši iznos pojedinačne potpore koji se može dodijeliti za klasterske inicijative je 250.000,00 kuna a za operativne klastere je 500.000,00 kuna.

Davatelj potpore može sudjelovati u financiranju predloženg projekta do 75% prihvatljivih troškova, dok je podnositelj prijave dužan sudjelovati u financiranju u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova.

Za Mjeru B1 – Malo i srednje poduzetništvo i obrt osigurano je ukupno 65.000.000,00 kuna za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo koje je zaduženo za provedbu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

Zahtjev mogu predati:
Mali i srednji gospodarski subjekti ( obrti i trgovačka društva) koji su registrirani i čiji se projektni prijedlog odnosi prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 na poručje:
-    C (Prerađivačka industrija)
-    E (Opskrba vodom, Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša)

Prihvatljive projektne aktivnosti:
1.    Ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija (uključujući transfer tehnologije) koje dovode do razvoja novog ili unapređenje postojećeg proizvoda, unapređenje proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti, ulaganje kroz povećanje proizvodnih kapaciteta te ulaganje u ekološki prihvatljivu i energetski učinkovitiju proizodnju, ulaganje u nabavu računalne opreme, sustava i programskih rješanje
2.    Rzvojno istraživanje za stvaranje novog proizvoda, poslovnog modela, usluge i/ili procesa
3.    Prilagodba poslovnog prostora za osobe s invaliditetom
4.    Upravaljenje i zaštita intelektualnog vlasništva
5.    Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
6.    Stručno osposobljavanje i obrazovanje
7.    Marketinške aktivnosti

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 100.000,00 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 1.400.000,00 kuna.

Davatelj potpore u financiranju predloženog projekta može sudjelovati do 50% ukupnih prihvatljivih troškova, dok je podnositelj prijeva sužan sudjelovati u iznosu od minimalno 50% troškova projekta.

Za Mjeru B2 – Inovacije u poduzetništvu u proračunu je osigurano ukupno 12.000.000,00 kuna za dodjelu pespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

Aktivnosti ove mjere su :
1.    B.2.1 Inovacije u poduzetništvu
2.    B.2.2  inovacije u poduzetništvu

Subjekti koji mogu podnijeti zahtjev su:
1.    Za aktivnost B.2.1 Inovacije u poduzetništvu – fizičke ososbe koje po odobrenju projekta registriraju  trgovačko društvo ili obrt
2.    Za aktivnost B.2.2  inovacije u poduzetništvu – mikro, mali i srednji gospodarski subjekti (obrti i trgovačka društva) koji su registrirani i čiji se projektni prijedlog odnosi prema Odluci o NKD 2007 na sva područja osim na područje:
-    Područje A (Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo)

Prihvatljive projektne aktivnosti:
1.    Ulaganje u završnu fazu razvoja proizvoda ili usluge
2.    Ulaganja u aktivnosti rane komercijalizacije inovacija
3.    Ulaganja u probnu proizvodnju te unaprjeđenje proizvodnje
4.    Ulaganja za izlazak na nova tržišta i pregovore s potencijelnim stranim i domaćim pratnerima (kupcima ili investitorima)
5.    Prilagodba poslovnog prostora za osobe s invaliditetom
6.    Upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva
7.    Stručno osposobljavanje i obrazovanje
8.    Prilagodba, prenamjena i proširenje poslovnog/proizvodnog prostora
9.    Industrijski dizajn
10.    Marketinške aktivnosti

Najniži iznos potpore za Aktivnost B.2.1 je 5.000,00 kuna a najviši 50.000,00 kuna.
Najniži iznos potpore za Aktivnost B.2.2 je 50.000,00 kuna  a najviši 500.000,00 kuna.

Kod Aktivnosti B.2.1 davatelj potpore sudjeluje u financiranju predloženog projekta do maksimalno 100% ukupno prihvatljivih troškova, dok kod Aktivnosti B.2.2 davatelj potpore može sudjelovati u financiranju do maksimalno 75% ukupno prihatljivih troškova a podnositelj prijave je dužan sudjelovati u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova projekta iskazanih u tablici proračuna.

PODUZETNIČKI IMPULS 2013.

Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) otvorili su javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstvava unutar programa Poduzetnički impuls 2013.
Glavni cilj mjera sadržanih u prvom prioritetu programa je jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno jačanje poduzetničkog kapaciteta Republike Hrvatske i poticanje njegovog rasta i razvoja
Mjere unutar prvog prioriteta za koje se dodjeljuju bespovratna sredstva su:
• Mjera A1 – Mikropoduzetništvo i obrt
• Mjera A2 – Poduzetništvo kreativnih industrija
• Mjera A3 – Mladi i početnici u poduzetništvu
• Mjera A4 – Zadružno poduzetništvo
• Mjera A5 – Jačanje poslovne poslovne konkurentnosti klastera
• Mjera B1 – Jačanje poslovne konkurentnosti
• Mjera B2 -  Poduzetništvo u turizmu „1000 bazena za hrvatski turizam“

Za Mjeru A1 – Mikro poduzetništvo i obrt osigurano je 11.567.600,00 kuna za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

Prijavu mogu podnijeti:
Mikro gospodarski subjekti (obrti i trgovačka društva) koji su prema odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NDK 2007) registrirani za sva područja osim onih koji obavljaju primarnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo.

Prihvatljive projektne aktivnosti su:
1. Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja,
2. Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje,
3. Ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluga,
4. Ulaganja za izlazak na nova tržišta,
5. Upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva,
6. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7. Marketinške aktivnosti
8. Stručno osposobljavanje i obrazovanje,
9. Prilagodba, prenamjena i proširenje poslovnog/proizvodnog prostora.

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 20.000,00 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 250.000,00 kuna.

Davatelj potpore može sudjelovati u financiranju do 75% ukupno prihvatljivih troškova dok je podnositelj dužan sudjelovati u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova.

Za Mjeru A2 – Poduzetništvo kreativnih industrija osigurano je ukupno 3.000.000,00 kn za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Prijavu mogu podnijeti:
Subjekti malog gospodarstva u djelatnostima informacijsko komunikacijskih tehnologija - IKT (proizvodnja softvera, NKD2007, Područje J, Odjeljak 62, razred 62.01 – Računalno programiranje) u poslovnim djelatnostima multimedijalnih računalnih igara, DVD i video produkciji, novim medijima i medijskim komunikacijama, glazbi i glazbeno scenskoj umjetnosti, arhitekturi, dizajnu, grafici, modnom dizajnu, novoj medijskoj kulturi, modernim načinima oglašavanja.

Prihvatljive projektne aktivnosti su:
1. Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja,
2. Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje,
3. Ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluga,
4. Ulaganja za izlazak na nova tržišta,
5. Upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva,
6. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7. Marketinške aktivnosti
8. Stručno osposobljavanje i obrazovanje,
9. Prilagodba, prenamjena i proširenje poslovnog/proizvodnog prostora.

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 20.000,00 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 250.000,00 kuna.

Davatelj potpore može sudjelovati u financiranju predloženog projekta do 75% ukupno prihvatljivih troškova, dok je podnositelj prijave dužan sudjelovati u financiranju predloženog projekta u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova.

Za Mjeru A3 – Mladi i početnici u poduzetništvu osigurano je ukupno 6.000.000,00 kn za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Prijavu mogu podnijeti:
Mikro gospodarski subjekti koji su registrirani kraće od tri godine i nalaze se u vlasništvu fizičke ili pravne osobe koja do trenutka podnošenja prijave nije bila većinski vlasnik subjekta koji se prijavljuje i drugih pravnih subjekata kumulativno dulje od tri godine.

Prihvatljive projektne aktivnosti:
1. Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja,
2. Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje,
3. Ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluga,
4. Ulaganja za izlazak na nova tržišta,
5. Upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva,
6. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7. Marketinške aktivnosti
8. Stručno osposobljavanje i obrazovanje,
9. Prilagodba, prenamjena i proširenje poslovnog/proizvodnog prostora.

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 20.000,00 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 250.000,00 kuna.

Davatelj potpore može sudjelovati u financiranju predloženg projekta do 75% prihvatljivih troškova, dok je podnositelj prijave dužan sudjelovati u financiranju u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova.

Za mjeru A5 – Jačanje poslovne konkurentnosti klastera osigurano je ukupno 3.000.000,00 kuna.

Tijelo zaduženo za provedbu je Ministarstvo poduzetništva i obrta.

Prijavu mogu podnijeti:
Klasteri i klasterske inicijative u osnivanju (gospodarska interesna udruženja, udruge, društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva).

Prihvatljive projektne aktivnosti:
1. Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja,
2. Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje,
3. Ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluga,
4. Ulaganja za izlazak na nova tržišta,
5. Upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva,
6. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7. Marketinške aktivnosti
8. Stručno osposobljavanje i obrazovanje,
9. Prilagodba, prenamjena i proširenje poslovnog/proizvodnog prostora.

Najveći mogući iznos potpore je 250.000,00 kuna za klastere u osnivanju te 500.000,00 kuna za operativne klastere.

Davatelj potpore može sudjelvoati u finacniranju predloženog projekta do 75% prihvatljivih troškova dok je podnositelj prijave dužan sudjelovati u financiranju predloženog projekta u iznosu od minimalno 25% prihvatljivih troškova iskazanih u tablici proračuna predloženog projekta.

Za Mjeru B1 – Jačanje poslovne konkurentnosti osigurano je ukupno 74.822.901,00 kuna za dodjelu bespovratnih potpora.

Tijelo koje je zaduženo za provedbu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

Zahtjev mogu predati:
Mali i srednji gospodarski subjekti (obrti i trgovačka društva) (osim onih koji obavljaju primarnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo) registrirani prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 (NN 58/07 i 72/07) za područje:
- C (Prerađivačka industrija), Odjeljak 10-32;
- E (Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša), Odjeljak 37 – 39;
- J (Informacije i komunikacije), Odjeljak 62.

Prihvatljive projektne aktivnosti:
1. Ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija koje dovode do unaprjeđenja proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti, ulaganje kroz povećanje proizvodnih kapaciteta te ulaganje u ekološki prihvatljiviju i energetski učinkovitiju proizvodnju,
2. Razvoj računalne opreme, sustava i programskih rješenja,
3. Razvojno istraživanje za stvaranje novog proizvoda, poslovnog modela, usluge i/ili procesa,
4. Primjena znanja u proizvodnim procesima,
5. Upravljanje i zaštita intelektualnog vlasništva,
6. Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete
7. Marketinške aktivnosti

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 250.000,00 kuna,
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 1.400.000,00 kuna.

Davatelj potpore u financiranju predloženog projekta može sudjelovati do 50% ukupnih prihvatljivih troškova, dok je podnositelj prijeva sužan sudjelovati u iznosu od minimalno 50% troškova projekta.

Za Mjeru B2 – Poduzetništvo u turizmu „1000 bazena za hrvatski turizam“ je osigurano ukupno 6.400.000,00 kuna za dodjelu pespovratnih potpora.

Tijelo zaduženo za provedbu je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije.

Subjekti koji mogu podnijeti zahtjev su:
Subjekti malog gospodarstva i to trgovačka društva, obrti i zadruge koji pružaju usluge smještaja i posjeduju važeće Rješenje o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, kampovi i marine. Privatni iznajmljivači se mogu prijaviti na mjeru ukoliko se do predaje natječajne dokumentacije registriraju kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga te ishoduju pravovaljano rješenje.

Prihvatljive projektne aktivnosti:
Sredstva su namijenjena za izgradnju i opremanje isključivo novih vanjskih i unutarnjih bazena, minimalne tlocrtne površine 30 m2 za vanjske bazene i minimalne tlocrtne površine 20 m2 za unutarnje bazene (unutar čvrstih objekata).

Intenzitet potpore je do 50% vrijednosti investicije, odnosno do maksimalno 50.000,00 kuna po principu jedan poduzetnik-jedna potpora.