U Narodnim novinama broj 129/14 objavljeni su novi pravilnici iz Vinske omotnice za mjere Investicije u vinarije i marketing vina te Restrukturiranje i konverzija vinograda.

Prema objavljenim pravilnicima iz programa Investicije u vinarije i marketing vina korisnici će moći dobiti 50% bespovratno od ulaganja do maksimalno 1.500.000 eura bespovratno.  Prijavitelji moraju biti upisani u vinogradarski registar, a prijaviti se mogu mikro, mala, srednja  (uključujući fizičke dobe) i velika poduzeća.  Velika poduzeća sa manje od 750 zaposlenih i manje od 200 mil eura prometa  mogu dobiti bespovratno 25% od ulaganja do maksimalno 750.000 eura bespovratno, dok poduzeća koja prelaze navedene kriterije mogu dobiti bespovratno do 24% ulaganja maksimalno 550.000 eura bespovratno.  Sredstva se mogu tražiti za izgradnju i/ili rekonstruiranje nepokretne imovine, kupnju novih strojeva i opreme, kontrolu kvalitete te marketing vina te za ostale troškove navedene u listi prihvatljivih troškova. 

Iz mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda moguće je također dobiti bespovratno 50% ulaganja do maksimalno 750.000 eura. Potpora se može tražiti za zamjene sorte/sorata (uključujući cijepljenje), premještanje vinograda te poboljšavanje vinogradarskih tehnika.  Detaljna lista prihvatljivih troškova sastavni je dio Pravilnika. Pravilnikom je propisan i maksimalni iznos prihvatljivih troškova po hektaru za pojedinu aktivnost za koju se traži potpora. Prijavitelji moraju biti upisani u vinogradarski registar, dok se potpora može tražiti za površine koje su prijavljene u ARKOD sustavu pod šiframa 410 i 411.

Otvaranje natječaja očekuje se vrlo brzo (u idućih nekoliko tjedana).

Na novim natječjima koji bi se trebali otvoriti do kraja 2024. i tijekom prve polovice 2025. godine biti će moguće ishoditi bespovratna sredstva za podizanje novih maslinika i vinograda  kao i za preradu maslina (uljare) te proizvodnju vina. Bespovratna sredstva će se moći dobiti za podizanje nasada, opremu, strojeve, te opće troškove (troškovi arhitekata,studija i slično).

Otvaranje prvog natječaja za intervenciju 75.01 (Uspostava mladih poljoprivrednika) očekuje se u  prosincu tekuće 2024. godine. Kroz isti natječaj biti će moguće ishoditi 75.000 eura, 100% bespovratno za mlade poljoprivrednike. 
Natječaj za preradu poljoprivrednih proizvoda (meso, mlijeko, voće i povrće uključujući masline) kroz intervenciju 73.11 očekuje se isto tako u prosincu međutim prijave bi trebale započeti od travnja 2025. godine. Očekuje se i otvaranje novog natječaja za opremanje vinskih podruma kroz Vinsku omotnicu.  

Za najnovije informacije u svezi navedenih i očekivanih drugih natječaja u 2025. godini i pripremu projektnih prijedloga obratite se na 091 125 7777 (Eurokonzalting, Odjel ruralnog razvoja). 

Eurokonzalting, 20 godina rada s EU fondovima. Nekoliko stotina odobrenih EU projekata.  

Bespovratna sredstva se mogu dobiti za ulaganja u mrjestilišta i uzgajališta koja posjeduju važeću povlasticu. Ulaganja za koja se mogu tražiti bespovratna sredstva uključuju radove, opremu, unaprjeđenje kvalitete proizvodnje, specijalizirana vozila, otpremne centre i ostale troškove koji su definirani pravilnikom.
Udio bespovratnih sredstava u ukupnoj investiciji iznosi do 60%, dok maksimalni iznos bespovratnih sredstava po korisniku iznosi do 1.000.000 eura.
Objava natječaja za dodjelu bespovratnih sredstva u okviru mjere 2.1. Proizvodne investicije u akvakulturi očekuje se tijekom ovog tjedna.

Više informacija: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_08_99_1957.html

Prema nacrtu pravilnika za mjeru 7 iz Programa za ruralni razvoj, općine i gradovi će moći dobiti do 1.000.000 eura bespovratno za temeljne usluge i obnovu sela u ruralnim područjima.
Cijela mjera podijeljena je na ukupno 3 podmjere.
Iz podmjere 7.1 općine i gradovi veličine do 10.000 stanovnika mogu dobiti do 70.000 eura bespovratno za izradu i ažuriranje Prostornog plana, Programa ukupnog razvoja te strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora.
Iz podmjere 7.2 mogu se dobiti bespovratna sredstva za građenje nerazvrstanih cesta u iznosu do 1.000.000 eura te za ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u iznosu do 1.000.000 eura bespovratno.
Ulaganje je prihvatljivo u naseljima do 5.000 stanovnika.
Iz podmjere 7.4 moguće je dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 1.000.000 eura za ulaganja u:
-dječje  vrtiće
-dječja  igrališta, sportske terene, rekreacijske zone, kupališta, biciklističkih staza, tematske puteve
-vatrogasne, društvene, planinarske i lovačke domove te kulturne centre
-ulaganje u javne površine
Ulaganje je prihvatljivo u naseljima do 5.000 stanovnika.

Otvaranje natječaja očekuje se tijekom 11 ili 12 mjeseca ove godine.

Prema nacrtu novog pravilnika za bespovratna sredstva za poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda moguće je ishoditi bespovratna sredstva u iznosu do 90% ulaganja do maksimalno 5 milijuna eura. Bespovratna sredstva će se odobravati kroz nove mjere 4.1 i 4.2  EAFRD-a (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj).
Otvaranje natječaja očekuje se u  studenom ove godine.

Za proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda moći će se dobiti bespovratna sredstva iz mjere 4.1. Iz navedene mjere poljoprivrednici će moći dobiti bespovratno do 5 milijuna eura. Udio bespovratnih sredstava u ukupnoj investiciji može iznositi do maksimalno 90%.
Novost je da se bespovratna sredstva mogu dobiti i za kupnju zemljišta i objekta u iznosu do 10% prihvatljivih ulaganja cijelog projekta. Također, više nema ograničenja u vidu minimalne površine koju poljoprivrednik mora obrađivati kako bi se mogao prijaviti na natječaj. 
Na natječaje će se moći prijaviti fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te proizvođačke grupe i organizacije koje su registrirane u skladu sa Zakonom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Za preradu poljoprivrednih proizvoda moći će se dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 5 milijuna eura. Udio bespovratnih sredstava u investiciji iznosi do 70%. Na natječaje će se moći prijaviti fizičke i pravne osobe koje se bave ili namjeravaju baviti preradom poljoprivrednih proizvoda.
Bespovratna sredstva se mogu tražiti i za tzv. opće troškove koji uključuju troškove konzultanata, projektanata, izrade studija i ostalo.


Više informacija:

http://www.mps.hr/default.aspx?id=11918

http://www.mps.hr/default.aspx?id=11919

Cilj programa Fonda za razvoj turizma u 2014. godini jest razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove u svrhu jačanja konkurentnosti turizma.

Iz sredstava Fonda za razvoj turizma financiraju se sljedeća područja:
1. Poticanje razvoja javne infrastrukture
2. Očuvanje resursnih osnova – turističkih atrakcija

Prijaviti se mogu subjekti javnog sektora:
• gradovi, općine, županije odnosno trgovačka društva u njihovom ili državnom vlasništvu, turističke zajednice
• javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode.

1. Poticanje razvoja javne infrastrukture

Javna infrastruktura u turizmu su objekti javnih subjekata kojima se unaprjeđuje konkurentnost turističke destinacije razvojem različitih oblika turističke ponude (kulturni, zdravstveni, poslovni i drugi oblici turizma). Područja financiranja:
• višenamjenski objekti, centri/dvorane za održavanje specijaliziranih ugostiteljsko turističkih obrazovnih programa, kongresa/konvencija, izložbi, koncerata i drugih događanja
• javna golf igrališta (bez smještajnih objekata)
• objekti sportsko-planinskih turističkih odredišta
• objekti lokalne infrastrukture: prirodne i uređene plaže (prvenstveno pješčane i šljunčane te pripadajuće podmorje), turistički informativni centri, centri za posjetitelje kao dio sadržaja projekta javne turističke
infrastrukture i sl.
• objekti izletničke infrastrukture kao npr: biciklističke staze, bike parkovi,
planinarske staze, vinske ceste, poučne staze i druge tematske ceste,
putovi i staze.
• tematski parkovi
• neperspektivna imovina u vlasništvu jedinica lokalne, područne/regionalne samouprave i Republike Hrvatske koja bi se valorizirala kroz turizam
• drugi objekti javne infrastrukture u turizmu

2. Turističke atrakcije

Područja financiranja:
• objekti devastirane kulturne i povijesne baštine (dvorci, palače, kurije, utvrde, kuće tradicijske arhitekture, spomenici industrijske baštine, tradicijske radionice itd.) koji će se valorizirati kroz turizam kao objekti
javne infrastrukture: muzeji, javni prostori za događanja i sl.
• resursi prirodne baštine (nenaseljeni otoci, jezera, vodopadi, kanjoni, špilje, močvare, zaštićena prirodna područja i dr.) koji se valoriziraju kroz turizam.

Sredstva su namijenjena za:
a) izradu projektne dokumentacije:
- tehničke projektne dokumentacije (idejni, glavni, izvedbeni projekt, aktivnosti vezane za rješenje o uvjetima građenja ili lokacijsku i građevinsku dozvolu)
- programskih i projektnih studija razvoja pojedinih geografskih područja lokalne i raegionalne razine (npr. master planovi i dr)
- studija za realizaciju pojedinih/konkretnih projekata (studija zaštite okoliša, predstudija i studija isplativosti ulaganja i dr.)
b) pripremu ostale natječajne dokumentacije koja nedostaje investicijskom projektu javne turističke infrastrukture, a neophodna je za kandidiranje projekata za korištenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije te za financiranje dijela nacionalnog sufinanciranja u slučaju pozitivne odluke o odobrenju sredstava fondova Europske unije.
c) investicije: izgradnja, uređenje i obnova javne infrastrukture

Ministarstvo sufinancira do 80% prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta. Minimalni iznos odobrenih sredstava je 100.000,00 kn, a maksimalni iznos po pojedinom korisniku, odnosno projektu/programu je 2.000.000,00 kn, osim za trgovačka društva. Ukupna vrijednost projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU, ne smije biti manja od 7.500.000,00 kn.

Bespovratna sredstava za razvoj poslovne infrastrukture

Opći cilj je razvoj javne poslovne infrastrukture: poduzetničkih zona, poduzetničkih potpornih institucija, razvojno-istraživačke i turističke infrastrukture kako bi se potaknuo rast malih i srednjih poduzeća, privukla ulaganja, unaprijedio turistički potencijal u Republici Hrvatskoj te na taj način doprinijelo uravnoteženom regionalnom razvoju.

Kategorije prihvatljivih projekata
Kategorija A: Razvoj osnovne infrastrukture (energetske, komunalne, prometne i komunikacijske) unutar postojećih poduzetničkih zona, gdje nedostatak takve infrastrukture predstavlja zapreku razvoju malog i srednjeg poduzetništva
Kategorija B: Razvoj i unaprjeđenje poduzetničkih potpornih institucija
Kategorija C: Razvoj i unaprjeđenje razvojno-istraživačke infrastrukture
Kategorija D: Razvoj i unaprjeđenje turističke infrastrukture.

Prijavu mogu podnijeti:
- Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove razvojne agencije
- Nacionalne/regionalne/lokalne javne ustanove ili udruženja
- Druge regionalne organizacije i institucije poslovne podrške koje predstavljaju poslovnu zajednicu, industriju, stručna udruženja, gospodarsku komoru, trgovačku i obrtničku komoru, savez zadruga, itd.
- Javna poduzeća u stopostotnom vlasništvu regionalne/lokalne samouprave
- Nacionalne/regionalne/lokalne turističke zajednice i udruženja
- Neprofitne organizacije kao što su nevladine udruge, zaklade i druge udruge uključujući one strukovne.

Prijavitelj mora zadovoljiti i sljedeće uvjete:
- mora biti pravna osoba
- ne smije ostvarivati dobit, uz izuzetak javnih institucija/organizacija/agencija registriranih kao d.o.o. čija se raspodjela dobiti koristi za financiranje vlastitih aktivnosti te se ne dijeli kao profit/dohodak
- mora biti izravno odgovoran za projekt.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 7.627.500,00 HRK.
Najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 80.088.750,00 HRK.
Osnovna stopa sufinanciranja temeljem Poziva može iznositi do 95% ukupno prihvatljivih troškova.

Prihvatljive su sljedeće projektne aktivnosti:
1. Izgradnja/dogradnja/obnova i opremanje osnovne infrastrukture unutar postojećih poduzetničkih zona što uključuje energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu kojom se pridonosi privlačenju novih poduzetnika, osobito malih i srednjih poduzetnika (MSP) te stvaranju novih radnih mjesta i gdje nedostatak takve infrastrukture predstavlja zapreku razvoju malog i srednjeg poduzetništva (npr. narušava pristup ili funkcioniranje zone);
2. Izgradnja/dogradnja/obnova i opremanje javne infrastrukture u službi razvojno-istraživačkih organizacija ili visokih učilišta koju koriste za razvoj svojih primarnih aktivnosti;
3. Izgradnja/dogradnja/obnova i opremanje poduzetničkih potpornih institucija, gdje nedostatak kvalitetne poduzetničke infrastrukture predstavlja zapreku razvoju malog i srednjeg poduzetništva i stvaranju novih radnih mjesta;
4. Izgradnja/dogradnja/obnova i opremanje javne turističke infrastrukture otvorene i dostupne javnosti na ne-diskrecijskoj osnovi, osobito one kojom se pridonosi produljivanju turističke sezone, razvoju selektivnih oblika turizma, raznolikosti turističke ponude, razvoju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta;
5. Izgradnja/dogradnja/obnova i opremanje javne turističke infrastrukture isključivo lokalnog karaktera, osobito one kojom se pridonosi produljivanju turističke sezone, razvoju selektivnih oblika turizma, raznolikosti turističke ponude, razvoju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta;
6. Priprema zemljišta: Troškovi čišćenja i sanacije zemljišta (uključujući i rušenje zapuštene infrastrukture) prihvatljivi su kada su nužni za izgradnju, obnavljanje ili proširenje (materijalno poboljšanje) infrastrukture;
7. Poboljšanje cestovne infrastrukture u službi jedne od gore navedenih kategorija projekata, pod uvjetom da su u dizajn uključene autohtone biljne vrste i da se ne ugrožavaju koridori divljih životinja;
8. Lokalna i prirodna obilježja – divlje životinje, vode, građevine u okruženju – trebaju se uzeti u obzir prilikom dizajniranja i izgradnje infrastrukture, a uređenje okoliša treba uključivati autohtone biljne vrste;
9. Sigurnosna oprema mora biti energetski učinkovita i/ili koristiti obnovljive izvore energije;
10. Prihvatljive aktivnosti kojima se promiče očuvanje okoliša;
11. Aktivnosti upravljanja projektom;
12. Aktivnosti kojima se povećava učinak investicije u infrastrukturu kao što su npr. programi edukacije za poduzetnike, izrada marketinških planova, izrada studija vezanih uz upravljanje novoizgrađenom/proširenom/obnovljenom infrastrukturom, prijenos dobre prakse i znanja i sl.;
13. Sljedeće aktivnosti prihvatljive su samo u kombinaciji s jednom ili više gore navedenih aktivnosti:
1. Građevinski nadzor i kontrola;
2. Čišćenje terena i priprema gradilišta;
3. Izrada izvedbenog projekta.

Prihvatljivi troškovi u projektu jesu:
1. Izgradnja, obnavljanje ili proširenje građevina, prostorija i pratećih objekata,
uključujući i komunalnu infrastrukturu;
2. Troškovi pripreme zemljišta, postavljanje ograde i uređenja okoliša;
3. Troškovi korištenja uređaja, aparata i opreme u mjeri i za potrebe provedbe projekta; ukoliko ti uređaji, aparati i oprema nisu u cijelosti korišteni za potrebe projekta, priznaje se samo amortizirana vrijednost koja odgovara vremenu kada su korišteni za projekt, izračunata na temelju dobre računovodstvene prakse;
4. Troškovi vezani uz povećanje učinka investicije u infrastrukturu kao što su npr. programi edukacije za poduzetnike, izrada marketinških planova, izrada studija vezanih uz investiciju, prijenos dobre prakse i znanja i sl.;
5. Troškovi upravljanja projektom, uključujući troškove osoblja;
6. Troškovi podugovaranja usluga pomoći u pripremi dokumentacije i provođenje javne nabave, pomoći u ispunjavanja obaveza financijskog upravljanja i pomoć u izvještavanju;
7. Troškovi širenja informacija o pomoći EU, poštivanje zahtjeva vezanih uz vidljivost i komunikaciju;
8. Troškovi nadzora i kontrole nad građenjem;
9. Troškovi treninga za korištenje opreme nabavljene iz projekta;
10. Troškovi revizije projekta koju osigurava prijavitelj;
11. Troškovi izrade izvedbenog projekta, i sl.

Kategorija D: Razvoj i unaprjeđenje turističke infrastrukture

Prihvatljive su sljedeće dvije vrste projekata:
a) Projekti javne turističke infrastrukture koja je otvorena i dostupna javnosti na ne-diskrecijskoj osnovi (turistička infrastruktura čije prednosti su otvorene i dostupne javnosti), a koji ujedno mogu jasno dokazati da se infrastruktura neće se koristiti za obavljanje gospodarskih djelatnosti;
b) Projekti javne turističke infrastrukture lokalnog karaktera koja će se koristiti za obavljanje gospodarske aktivnosti. Lokalni karakter turističke infrastrukture bit će provjeren u fazi provjere prihvatljivosti na temelju sljedećih kriterija od kojih će morati zadovoljiti najmanje prva dva kriterija:
1. vrijednost projekta turističke infrastrukture lokalnog karaktera ne smije biti veća od 38.137.500,00 HRK,
2. projekt mora biti usmjeren na zadovoljavanje kulturnih i turističkih potreba lokalnog stanovništva,
3. udaljenost lokacije na kojoj se provodi projekt turističke infrastrukture lokalnog karaktera od granice s drugim članicama EU mora biti najmanje 50 km.

Kategorija C: Razvoj i unaprjeđenje razvojno-istraživačke infrastrukture

Prihvatljivi su oni infrastrukturni projekti koji uključuju razvojno-istraživačke aktivnosti znanstvenih organizacija ili visokih učilišta i gdje nedostatak razvojno-istraživačke infrastrukture predstavlja zapreku provođenju navedenih aktivnosti. Prijavitelj projekata koji pripadaju u kategoriju C mogu biti isključivo znanstvene institucije ili visoka učilišta.
Osim toga, projekti trebaju zadovoljiti sve dolje navedene uvjete:
a) Provode interna istraživanja koja služe za potrebe znanstvenih organizacija i/ili visokih učilišta i prenosit će se isključivo podučavanjem ili sličnim oblicima prijenosa znanja te prvenstveno služi općem dobru, razvoju društva i znanstveno-edukativnim potrebama;
b) Ukoliko se istraživanja komercijaliziraju, privatni poduzetnici moraju plaćati tržišnu cijenu za rezultate istraživanja i studija;
c) Svi profiti nastali provedbom projekta moraju se reinvestirati u istraživačke ili druge/slične negospodarske aktivnosti;
d) Svi dobavljači oprema i materijala, izvođači radova, podizvođači moraju biti odabrani transparentno putem otvorenog javnog natječaja temeljem kriterija najpovoljnije ponude;
e) Pristup izgrađenoj infrastrukturi mora biti jednako otvoren svim poduzetnicima pod jednakim komercijalnim uvjetima, a infrastruktura ne smije biti izgrađena za unaprijed poznatog korisnika;
f) Eventualni operator infrastrukture izgrađene u okviru projekta (odnosno njezin upravljač), ukoliko bude takvih i riječ je o poduzetniku, mora također biti odabran uz uvjete navedene pod d);
g) Eventualne gospodarske aktivnosti koje bi proizašle iz istraživačke infrastrukture moraju u svojoj naravi ostati „sporedne“ u odnosu na glavnu aktivnost, a to je istraživanje, te ograničene „obujmom“ u smislu količine aktivnosti i samog rada, te izravno povezane s daljnjim provođenjem istraživačke aktivnosti, što znači da se profiti usmjeravaju u daljnji razvoj, nadogradnju i unaprjeđenje istraživačke funkcije.

Kategorija B: Razvoj i unaprjeđenje poduzetničkih potpornih institucija

Prihvatljivi su oni infrastrukturni projekti koji uključuju makar jednu od sljedećih aktivnosti:
- Potiču poduzetništvo i inovacije pružajući poduzetnicima pristup visoko kvalitetnim uslugama;
- Razvijaju prilike za ulaganja;
- Razvijaju i izgrađuju modernu infrastrukturu za obavljanje poslovnih aktivnosti;
- Razvijaju poduzetništvo uspostavljajući vezu između sektora istraživanja i razvoja i poduzetništva;
- Povećavaju učinkovitost primjene i komercijalizacije inovacija, uključujući i transfer tehnologija.

Kategorija A: Razvoj osnovne poduzetničke infrastrukture (energetske, komunalne, prometne i komunikacijske) unutar postojećih poduzetničkih zona, gdje nedostatak takve infrastrukture predstavlja zapreku razvoju malog i srednjeg poduzetništva

Prihvatljivi su oni infrastrukturni projekti unutar postojećih poduzetničkih zona koji moraju jasno pokazati slijedeće:
- Infrastruktura se neće graditi samo za određene poduzetnike, odnosno gradit će se infrastruktura koja služi zajedničkoj svrsi, i kojoj pristup imaju svi poduzetnici u zoni; i
- Infrastrukturu će učiniti dostupnom poduzetnicima po tržišnim uvjetima.

U tijeku je natječaj za ishođenje bespovratnih sredstava za informacijske i komunikacijske tehnologije. Bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Mali i srednji poduzetnici mogu dobiti između 20.000 i 100.000 eura bespovratnih sredstava za investicijske projekte u informatičku opremu i softver.
Bespovratna sredstva je moguće dobiti u iznosu od 70% do 85% ukupno prihvatljivog ulaganja.
Natječaj je otvoren do lipnja 2016. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Prema radnoj verziji programa za Ruralni razvoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, odobravati će se potpore za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Jedna od nepoljoprivrednih djelatnosti je i turizam. Sredstva će se odobravati u sklopu mjere M06.4. Bespovratna sredstva moći će se dobiti u iznosu do 200.000 eura, s time da maksimalni udio besporatnih sredstava u ukupnoj investiciji može biti do 70%.
Prijaviti će se moći mikro i mali gospodarski subjekti koji se bave nepoljoprivrednom djelatnošću osnovani kao OPG-i, obrti, trgovačka društva i zadruge.
Detaljnije informacije biti će poznate nakon objave pravilnika o provedbi  ove mjere. Raspisivanje natječaja najavljeno je za kraj 2014./početak 2015. godine.
Osim turizma, ova mjera obuhvaća i preradu i trženje proizvoda, ulaganja u tradicijske obrte i suvenire, ulaganje u obnovljive izvore energije, pružanje usluga u ruralnim područjima,poljoprivredi i šumarstvu (IT centri, radionice za popravak strojeva, dječji vrtići, igraonice za djecu, sportsko rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, usluge skrbi za starije i nemoćne osobe....)

Najnoviji natječaj za ruralni turizam očekuje se u IV. kvartalu 2025. godine. Za više informacija nazovite 091 125 7777 (Odjel ruralnog razvoja, Eurokonzalting). 

Bitna promjena za uslužne graditelje od 1.srpnja 2013. sastoji se u tome da kad izvode radove drugom poreznom obvezniku, naručitelju radova tada u računu za obavljene usluge ne iskazuju svotu obračunatog PDV-a nego tu obvezu prenose na naručitelja usluge građenja, održavanja, popravka ili rekonstrukcije građevina.
Svi oni koji pomažu investitoru sa svojim materijalom ili s materijalom  koji je osigurao naručitelj ili investitor, svo oni zaračunavaju građevinsku uslugu bez PDV-a ali s klauzulom o prijenosu porezne obveze na primatelja usluge.
Na sve pod izvođače i izvođače građevinskih radova primjenjuje se pravio da kad izdaju račune da to čine uz „prijenos porezne obveze“.
Porezna obveza za graditeljsku usluga nastala bi isporukuom građenja tj. datumom kada izvođač radova preda – isporuči građevinske radove naručitelja. To je dan koji se definira kao „datum isporuke“. Pravilnik o PDV-u je taj datum modificirao na daum isporuke na istek odnosno smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.
Priznavanje prihoda bilježi se prema vremenu nastanka stvarnog poslovnog događaja vremenu isporuke.  

Izvor: RRIF; kolovoz 2013; Graditeljske usluge prema uređenju pravilnika o PDV-u