Putem Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014-2020. godine iz Podmjere 8.6, odnosno Operacije 8.6.2, društva i obrti koji se bave djelatnošću prerade drva mogu dobiti bespovratna sredstva ulaganja u strojeve i objekte.
Putem Operacije 8.6.2 „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva“ moguće je za ulaganja dobiti bespovratno 50% od prihvatljivih troškova, s time da maksimalni iznos bespovratnih sredstava po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Bespovratna sredstava se mogu dobiti za sljedeće troškove:

A) KUPNJA NOVIH I RABLJENIH STROJEVA, ALATA, UREĐAJA I OPREME ZA PREDINDUSTRIJSKU PRERADU DRVA

•    strojevi i oprema za manipulaciju i skladištenje oblog drva na stovarištu i njegovu pripremu za piljenje
•    strojevi za primarnu  pilansku obradu drva (za piljenje oblog drva)
•    strojevi za sekundarnu pilansku obradu drva (za daljnju obradu piljenog drva)
•    oprema za manipulaciju, mjerenje, razvrstavanje, evidenciju i slaganje piljene građe
•    strojevi, alati, uređaji i oprema za proizvodnju blanjanog drva i drugih drvnih proizvoda
•    radni alati
•    uređaji za pripremu i održavanje radnih alata
•    uređaji i oprema za transport sitnog i krupnog drvnog ostatka

B) KUPNJA NOVIH I RABLJENIH STROJEVA, ALATA, UREĐAJA I OPREME ZA PROIZVODNJU PELETA, BRIKETA I CIJEPANOG OGRJEVNOG DRVA (BRIKETIRKE, PELETIRKE ITD.)

C) INSTALACIJA I/ILI KUPNJA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U POSTUPCIMA PRIDOBIVANJA DRVA I PREDINDUSTRIJSKE PRERADE DRVA

D) IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA OBJEKATA TE KUPNJA NOVE I RABLJENE OPREME ZA PROIZVODNJU, SUŠENJE, PARENJE, SKLADIŠTENJE I ZAŠTITU DRVNIH PROIZVODA I DR. (SUŠARE, PARIONICE, SILOSI, SKLADIŠTA ZA DRVNU SJEČKU, UTOVARIVAČI, ATOMIZERI ITD.)

E) OPĆI TROŠKOVI (KONZULTANTI, ARHITEKTI, STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ I SLIČNO)-PRIHVATLJIVO DO 10% VRIJEDNOSTI PROJEKTA

Na natječaje će se moći prijaviti obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnost prerade drva.

Bespovratna sredstva se isplaćuju na kraju ulaganja uz mogućnost da se do 50% odobrenih bespovratnih sredstava isplati korisniku avansno.

Uz to, isplatu bespovratnih sredstava moguće je tražiti u 3 rate.

Prihvatljiva je kupnja strojeva, opreme, objekta koji su nabavljeni putem financijskog lizinga.

Vezano za ovu Operaciju, do sada je objavljen nacrt Pravilnika. Po objavi Pravilnika u Narodnim Novinama biti će poznati i konačni uvjeti i mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava.

Vrijeme raspisvanja natječaja za ovu Operaciju u ovom trenutku nije objavljeno. Raspisivanje natječaja očekuje se tijekom prve polovice 2016. godine.

EUROKONZALTING, 27.08.2015.

Ministarstvo turizma, točnije Fond za razvoj turizma otvorio je natječaj "Program razvoja javne turističke infrastrukture u 2015. godini" putem kojeg županije, gradovi i općine te javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima prirode mogu sudjelovati kao prijavitelji i ishoditi bespovratna sredstva za realizaciju projekata do 80% prihvatljivih troškova, odnosno minimalno 100.000 kn do maksimalno 2.000.000 kn po pojedinačnom projektu ili programu.
Sredstva ovog poziva su namijenjena za sufinanciranje sljedećih projekata:
-    plaže
-    centri za posjetitelje/interpretacijski centri
-    javna cikloturistička infrastruktura
-    objekti turističke infrastrukture kojima upravljaju javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima
-    projekti javne turističke infrastrukture sufinancirani sredstvima iz Fonda za razvoj turizma kroz programe Ministarstva turizma u 2013. i 2014. godini – nastavak
Za uspješnu prijavu projekata, potrebno je da predmet ulaganja ima riješeni vlasnički status i da isti bude u skladu sa predviđenom prostorno-planskom dokumentacijom. Prihvatljivi troškovi su troškovi izrade projektne dokumentacije, troškovi izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije ili adaptacije, uređenja i opremanja objekata javne turističke infrastrukture te porez na dodanu vrijednost uz dostavljenu Izjavu o PDV-u.
Prilikom prijave, dodatni bodovi se mogu ostvariti ako je projekt inovativan, koristi zelene/eco tehnologije ili je prilagođen osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama.
Rok za prijavu na natječaj traje do 21. rujna tekuće godine. Više o natječaju možete pronaći na sljedećem linku: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370. 

U okviru Programa ruralnog razvoja, koji nasljeđuje dosadašnji program IPARD-a, a traje do 2020. godine,  na raspolaganju je 330 milijuna eura godišnje. Mjerom 6.1. pružaju se potpore za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima. Maksimalna potpora po korisniku iznosi 50.000 eura, dok intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova ulaganja. Potpora će se isplaćivati u 3 rate: 30% po odobrenju sredstava, 50% nakon početka provođenja aktivnosti iz poslovnog plana te 20% nakon što je projekt završen.
Korisnici potpore mogu biti mladi poljoprivrednici koji su u trenutku prijave na natječaj registrirani kao nositelji gospodarstva ili koji će ugovorom o preuzimanju preuzeti gospodarstvo od postojećeg nositelja. Pritom, korisnik ne smije biti nositelj gospodarstva dulje od 18 mjeseci prije prijave na natječaj.
Uvjeti prihvatljivosti prijave na natječaj su sljedeći: ekonomska veličina gospodarstva mora biti od 8.000 do 49.999 eura, korisnik mora početi plaćati doprinose po osnovi poljoprivrede najkasnije kod 3 rate za isplatu i baviti se poljoprivredom najmanje 5 godina od završetka projekta, potrebno je uspostaviti knjigovodstvo i baviti se poljoprivredom kao glavnim zanimanjem. Prilikom prijave projekta, evaluirati će se ekonomska veličina gospodarstva, vlasnički status gospodarstva, stručna sprema i radno iskustvo korisnika, stupanj razvijenosti jednice lokalne samouprave u kojoj se nalazi gospodarstvo, status zaposlenja korisnika, aktivnosti koje se provode na području s prirodnim i ostalim ograničenjima, aktivnosti koje se odnose na sektor voća, povrća i stočarstva, aktivnosti koje se odnose na ekološku poljoprivredu, sustave kvalitete za poljoprivredne  proizvode i agro okolišne mjere.
Prema najavi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, otvaranje natječaja očekuje se u mjesecu rujnu 2016. godine.

Problem kreditnih gubitaka postao je vrlo aktualan pojavom financijske krize 2008. godine koji je mnoge financijske institucije, ali i društva sa značajnim udjelom financijskih plasmana, dovela do ruba egzistencije. U takvoj situaciji pravodobno predviđanje, sli i računovodstveno iskazivanje očekivanih kreditnih gubitaka, ima presudnu važnost.

Standardnim računovodstvenim modelom predviđanja kreditnih gubitaka tijekom razdoblja knjiže se, uz već proknjiženi anticipirani kreditni gubitak početkom godine, dodatni kreditni gubitci, procijenjeni na osnovi dinamike naplate dospjelih potraživanja financijske imovine. Naime, svako zakašnjenje u naplati dospjelih potraživanja u računovodstvu se iskazuje kao povećanje predviđenih kreditnih gubitaka. Na ovaj način se rezervira dio ostvarene zarade za moguće očekivane gubitke koji se, ako nisu efektuirani, vraćaju u zaradu. Dakle, novi model predviđa priznavanje kreditnoga gubitka onda kada je utvrđeno da je kvaliteta kredita lošija nego što je predviđeno kada je financijski instrument nastao ili kada je kupljen. Time se omogućava da se kreditni gubitak bolje prikaže u financijskim izvještajima. Osnova modela je smanjenje kvalitete financijskih instrumenta radi vremenskog odmaka od dospjelosti, što zahtijeva knjiženje kreditnoga gubitka. Priznavanjem pripadajućeg dijela očekivanoga kreditnoga gubitka za cijeli vijek trajanja potraživanja tek nakon značajnog smanjenja kvalitete kredita ostiže se sljedeće:

-   na vrijeme se osigurava prikazivanje očekivanoga kreditnoga gubitka
- naglašava se razlika između financijskih instrumenata koji imaju značajno smanjenje kvalitete kredita od onih koji to nemaju
-   na bolji se način procjenjuje ekonomski očekivani kreditni gubitak.

Očekivani kreditni gubitci mogu biti uzrokovani promjenom tržišnh uvjeta, npr. padom tržišne kamatne stope i poslovnim teškoćama dužnika.  Ako je riječ o objektivnim tržišnim uvjetima koji su doveli do smanjenja tržišne vrijednosti instrumenta, očekivani će se gubitak prikazati kroz ostali sveobuhvatni dobitak, a ako je očekivani gubitak uvjetovan subjektivnom mogućnosti naplate dužnika, očekivani će se kreditni gubitak smanjiti kroz RDG.

Potpuna primjena sustava poreza na dodanu vrijednost od početka 2015. donijela je pojednostavljenje u računovodstvenom obuhvatu praćenja troškova proizvodnje – izgradnje građevina. Prilikom prodaje novoizgrađene nekretnine ne dijeli se vrijednost na dvije porezne osnovice (PDV i porez na promet nekretnina) što je omogućilo evidentiranje svih troškova izgradnje, zajedno sa zemljištem, na jednom knjigovodstvenom računu, tj. prema nositelju troška – građevini.

Novi su zahtjevi kod praćenja troškova rekonstruiranih građevina s pripadajućim zemljištem. Kao cjelina takva nekretnina može biti „prevedena“ u sustav PDV-a pa se stoga vrijednost nabave uspoređuje s troškovima rekonstrukcije.

Ako se dio građevine (ili cijela) koja je prvotno bila namijenjena za prodaju prenamijeni za vlastitu dugotrajnu imovinu, tada dolazi do postupka razdvajanja nekretnine na dio koji se odnosi na vrijednost zemljišta i na dio koji će se amortizirati – građevina.  Drugim riječima, kod izgradnje novih građevina za tržište, treba uzeti u obzir da je s poreznog motrišta, predmet oporezivanja i porezna osnovica, nekretnina u svojoj ukupnosti i vrijednosti, a ne posebno zemljište, a posebno građevina. 

Pozor! U praksi se pojavljuju slučajevi da investitori – naručitelji usluga građenja provode postupke iz MRS-a 11 – Ugovori o izgradnji, tj.  priznaju prihode i troškove prema stupnju dovršenosti. K tome oprihoduju i primljene predujmove koje su kupci predujmili za stanove, apartmane ili poslovne prostore. To je pogrešno. Navedeni se standard odnosi na izvođače – uslužne graditelje. Investitor, naručitelj usluga građenja provodi postupke akumuliranja troškova građenja sve do dovršetka građevine kada u tom stanju  (ili nekom stupnju dovršenosti) isporučuje – prodaje kupcima ako nabavlja nekretninu za tržište. U tom slučaju imamo prijenos troškova: 630 →700 i sučeljavanje s prihodima od prodaje (120/7504, 240). Iznimno, investitor može primijeniti MRS 11 kada je on sa svojim kupcima sklopio ugovor o izgradnji.

Ministarstvo gospodarstva raspisalo je natječaj za Operativni program kapitalnih ulaganja radi zadržavanja i povećavanja broja zaposlenih, vrijedan 90 milijuna kuna.
Namjena potpora je ulaganje u materijalnu imovinu, odnosno kupovina strojeva i opreme koji će doprinijeti tehnološkoj obnovi, modernizaciji i proširenju proizvodnog asortimana. Troškovi nematerijalne imovine prihvatljivi su isključivo do granice od 25% ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja i to ako su nastali kao direktno povezani troškovi ulaganja u materijalnu imovinu.
Korisnici državne potpore po ovom programu mogu biti mali, srednji i veliki poduzetnici koji kumulativno zadovoljavaju slijedeće uvjete:

a)    organizirani su kao trgovačka društva (društva s ograničenom odgovornošću ili dionička društva)
b)    u organizacijskom obliku iz prethodne točke djeluju najmanje od 1.1.2013.
c)    na razini prijavitelja zapošljavaju minimalno 20 radnika (na 31. 12. 2014.)
d)    namjeravaju provedbu projekta početnih ulaganja
e)    mogu održati ili povećati broj radnika u razdoblju do 30.06.2017. u odnosu na broj
radnika sa stanjem na dan 31.12.2014. godine

Bespovratna sredstva se mogu dobiti za ulaganja u dugotrajnu imovinu (materijalnu i nematerijalnu), uz minimalno zadržavanje istog broja radnika ili povećanje broja radnika, za sljedeće aktivnosti početnih ulaganja:

a)    osnivanje nove poslovne jedinice,
b)    širenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice,
c)    diversifikacija proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila,
d)    temeljite promjene sveukupnog proizvodnog procesa postojeće poslovne jedinice,
e)    stjecanje imovine koja pripada poslovnoj jedinici koja se ugasila, a kupio ju je ulagač koji nije povezan s prodavateljem, isključujući jednostavno stjecanje udjela u poduzetniku.

Prihvatljiva ulaganja:

a)    Materijalna ulaganja u strojeve i opremu za proizvodnju,
b)    Nematerijalna ulaganja – ulaganja u patente, licencije, industrijski softveri, znanje i iskustvo ili druga vrsta  intelektualnog vlasništva.

Potpore se isključivo dodjeljuju projektima koji donose nove investicije, otvaraju radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju proizvode više dodane vrijednosti. Maksimalni iznos potpore koju pojedini poduzetnik može dobiti za svoj projekt je 2.000.000,00 kuna. Intenzitet potpore:

- veliki poduzetnici mogu ostvariti potpore u visini od 25%,
- mali i srednji poduzetnici 35% ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja.
Rok za podnošenje prijava na natječaj istječe 26. lipnja 2015. godine. 
Natječaj: http://www.mingo.hr/page/javni-natjecaj-po-operativnom-programu-regionalnih-potpora-kapitalnih-ulaganja-radi-zadrzavanja-i-povecanja-broja-radnika

Građani – iznajmljivači za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. U slučaju da su obveznici PDV-a na uslugu smještaja obračunavaju PDV i primjenjuju sniženu stopu PDV-a od 13 %. Građani mogu pružati navedene usluge izravno gostima ili putem turističke agencije, a o tome ovisi porezni položaj navedene usluge. Pritom je najvažnije da se pri sklapanju ugovora između agencije i iznajmljivača točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje. Važno je znati i da građani stranci ne mogu biti paušalisti pri pružanju navedenih usluga. Iznajmljivači mogu utvrđivati dohodak od iznajmljivanja na jedan od navedenih načina:
a) paušalno,
b) kao dohodak od samostalne djelatnosti prema podacima iz poslovnih knjiga i evidencija i
c) kao obveznik poreza na dobitak.
Građani koji ostvaruju dohodak od pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu mogu biti predmetom paušalnog oporezivanja te pritom moraju zadovoljiti neke uvjete. Jedan od uvjeta je da nisu obveznici PDV-a bilo na temelju ostvarenog prometa od iznajmljivanja bilo od obavljanja neke druge djelatnosti. Pritom treba napomenuti da prag ulaska u sustav PDV-a iznosi 230.000,00 kn vrijednosti isporuka dobara i usluga. Iznajmljivači koji tijekom 2015. godine prijeđu navedenu svotu, trebaju se od 1. siječnja 2016. upisati u registar obveznika PDV-a. Prema tome, neće se više moći oporezivati paušalno, nego će trebati voditi poslovne knjige kao samostalna djelatnost, tj. utvrđivati dohodak evidentiranjem primitaka i izdataka u obrascu KPI. Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do kraja svakog tromjesečja, u visini ¼ godišnjega paušalnog poreza na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjesečja za koji se obveza utvrđuje.

 U Narodnim novinama broj 49/15 objavljen je natječaj iz „Vinske omotnice“ za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja.
Natječaj je otvoren do 29.05.2015.
Kroz ovu mjeru moguće je dobiti besporvatno do 80% prihvatljivih troškova.
Natječaj:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/oglasi/2730200.html
Pravilnik:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_37_767.html

15.000 EURA BESPOVRATNO ZA MALA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - Potpora iznosi 100%

1. kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala,
2. kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda poljoprivrednih proizvoda osim proizvoda ribarstva
3. kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta
4. kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
5. podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
6. uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
7. građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
8. stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda
9. operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Više informacija o natječaju možete dobiti u urednu Eurokonzaltinga u Puli (Mletačka 6, tel: 052/544-825) ili u uredima u drugim hrvatskim gradovima.

EURKONZALTING, 15.05.2017.

Ministarstvo poduzetništva i obrta je 18. ožujka 2015. u okviru „Poduzetničkog impulsa“ objavilo javne pozive za nastup na domaćim i inozemnim sajmovima. Predmet ovih poziva je dodjela bespovratnih sredstava za nastup na domaćim i međunarodnim sajmovima te na sličnim manifestacijama. Javni poziv za domaće sajmove namijenjen je obrtima, a javni poziv za inozemne sajmove mikro, malim i srednjim poduzetnicima. U proračunu Ministarstva za nastup obrtnika na domaćim sajmovima osigurano je 3.000.000 kuna bespovratnih potpora, dok je za nastup mikro, malih i srednjih poduzetnika na međunarodnim sajmovima i sličnim manifestacijama osigurano 600.000 kuna.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti obrtnicima za nastup na domaćim sajmovima iznosi 10.000 kuna, a intenzitet potpore iznosi 100%. Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti mikro, malim i srednjim poduzetnicima za nastup na međunarodnim sajmovima iznosi 30.000 kn, a najviši 80.000 kn, dok intenzitet potpore iznosi 80%.