Republika Hrvatska je u programskom razdoblju 2014. – 2020. iz EPFRR-a kroz dosad raspisane natječaje u okviru Programa ruralnog razvoj RH stavila na raspolaganje 1,11 milijardi eura (točnije 1.114.899.456 eura) što čini 46,8% ukupno dostupnih sredstava za šestogodišnje razdoblje. Hrvatskoj u programskom razdoblju od 2014. – 2020. ukupno je na raspolaganju 2,38 milijarde eura.
Do sada je sa korisnicima Programa od navedenog iznosa ugovoreno 625,7 milijuna eura što čini 26,3% ukupno dostupnih sredstava razdoblja. Od ukupno dodijeljenih sredstava do sada je isplaćeno 347,4 milijuna eura odnosno 55,5% dodijeljenog iznosa.
Usporedimo li navedeni stvarno isplaćeni iznos od 347,4 milijuna eura sa ukupnim iznosom koji Republika Hrvatska ima na raspolaganju, dobijemo podatak da je u skoro tri godine provedbe Programa ruralnog razvoja RH iskorišteno okvirno 15% od ukupnih raspoloživih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. S obzirom da smo praktički na polovici provedbenog razdoblja, odnosno da do kraja provedbe Programa ruralnog razvoja imamo tek nešto više od tri godine možemo zaključiti kako je iskorištenost bespovratnih sredstava iz EU fondova, barem što se Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj tiče na veoma nezavidnoj razini.
Razlog tomu stoji prvenstveno u slabom raspisivanju natječaja od strane nadležnih institucija, s obzirom da zainteresiranost ljudi postoji što se moglo vidjeti prilikom zadnjih natječaja u okviru Mjere 6. Drugi od razloga ne iskorištenja bio bi u sporoj evaluaciji projekata u svim dosadašnjim natječajima Programa ruralnog razvoja s obzirom da se na rezultate čekalo i po dvije godine.
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju postavili su si prioritete bržeg rješavanja dosadašnjih natječaja i otvorenih pitanja u vezi nekih od mjera Programa te izrada novih, pravednijih i boljih pravila za raspisivanje budućih natječaja i njihovu bržu obradu, kao i izgradnja učinkovitog sustava komunikacije potencijalnim korisnicima i konzultantima.
Nadležne institucije poradile su na informatizaciji sistema rada te je uveden novi sustav komunikacije s potencijalnim korisnicima ili njihovim predstavnicima s ciljem bržeg, boljeg i učinkovitijeg komuniciranja što se provodi jednostavnijom provedbom pitanja i odgovora. Isto tako, putem Portala ponuda unaprijedio se sistem nabave u projektima Programa, preko kojeg korisnici čiji su projekti odobreni za financiranje mogu oglašavati i prikupljati ponude za robe, radove i usluge koje su potrebne za realizaciju projekta. Portalom ponuda osiguran je transparentniji postupak prikupljanja ponuda, odabir ponuditelja i pružanje mogućnosti korisnicima da iskoriste najveću vrijednost za uloženi novac.
U iščekivanju daljnje kvalitetnije provedbe Programa i ažurnije objave Natječaja u okviru Programa ruralnog razvoja moramo ostati pozitivno nastrojeni jer ipak iskorištenost bespovratnih sredstava iz EU fondova uvelike ovisi o ljudima odnosno investitorima koji se prijavljuju i provode projekte u okviru Mjera Programa.
EUROKONZALTING, 11.07.2017.
Do sada je sa korisnicima Programa od navedenog iznosa ugovoreno 625,7 milijuna eura što čini 26,3% ukupno dostupnih sredstava razdoblja. Od ukupno dodijeljenih sredstava do sada je isplaćeno 347,4 milijuna eura odnosno 55,5% dodijeljenog iznosa.
Usporedimo li navedeni stvarno isplaćeni iznos od 347,4 milijuna eura sa ukupnim iznosom koji Republika Hrvatska ima na raspolaganju, dobijemo podatak da je u skoro tri godine provedbe Programa ruralnog razvoja RH iskorišteno okvirno 15% od ukupnih raspoloživih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. S obzirom da smo praktički na polovici provedbenog razdoblja, odnosno da do kraja provedbe Programa ruralnog razvoja imamo tek nešto više od tri godine možemo zaključiti kako je iskorištenost bespovratnih sredstava iz EU fondova, barem što se Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj tiče na veoma nezavidnoj razini.
Razlog tomu stoji prvenstveno u slabom raspisivanju natječaja od strane nadležnih institucija, s obzirom da zainteresiranost ljudi postoji što se moglo vidjeti prilikom zadnjih natječaja u okviru Mjere 6. Drugi od razloga ne iskorištenja bio bi u sporoj evaluaciji projekata u svim dosadašnjim natječajima Programa ruralnog razvoja s obzirom da se na rezultate čekalo i po dvije godine.
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju postavili su si prioritete bržeg rješavanja dosadašnjih natječaja i otvorenih pitanja u vezi nekih od mjera Programa te izrada novih, pravednijih i boljih pravila za raspisivanje budućih natječaja i njihovu bržu obradu, kao i izgradnja učinkovitog sustava komunikacije potencijalnim korisnicima i konzultantima.
Nadležne institucije poradile su na informatizaciji sistema rada te je uveden novi sustav komunikacije s potencijalnim korisnicima ili njihovim predstavnicima s ciljem bržeg, boljeg i učinkovitijeg komuniciranja što se provodi jednostavnijom provedbom pitanja i odgovora. Isto tako, putem Portala ponuda unaprijedio se sistem nabave u projektima Programa, preko kojeg korisnici čiji su projekti odobreni za financiranje mogu oglašavati i prikupljati ponude za robe, radove i usluge koje su potrebne za realizaciju projekta. Portalom ponuda osiguran je transparentniji postupak prikupljanja ponuda, odabir ponuditelja i pružanje mogućnosti korisnicima da iskoriste najveću vrijednost za uloženi novac.
U iščekivanju daljnje kvalitetnije provedbe Programa i ažurnije objave Natječaja u okviru Programa ruralnog razvoja moramo ostati pozitivno nastrojeni jer ipak iskorištenost bespovratnih sredstava iz EU fondova uvelike ovisi o ljudima odnosno investitorima koji se prijavljuju i provode projekte u okviru Mjera Programa.
EUROKONZALTING, 11.07.2017.
