Predstavnici proizvođača mlijeka sastali su se u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem. Tema sastanka bila je aktualno stanje u sektoru proizvodnje i prerade mlijeka kao i planiranim potezima RH u cilju zaštite proizvođača mlijeka.
Ministarstvo poljoprivrede na čelu sa ministrom planira u dogovoru s proizvođačima mlijeka, u kratkom roku organizirati sastanak s trgovačkim lancima i velikim otkupljivačima, s obzirom da proizvođače najviše muči niska otkupna cijena mlijeka. Isto tako jedan od prioriteta Ministarstva poljoprivrede biti će i stroža kontrola dumping cijena, što će se komunicirati prema Europskoj komisiji.
Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu prednost daje upravo poljoprivrednim proizvođačima u segmentu stočarstva i mljekarstva. Nadalje, Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse također se velikim dijelom tiče sektora mljekarstva, a trebao bi biti usvojen do kraja rujna. Najavljeno je i da će do kraja godine u Program ruralnog razvoja biti uvrštena mjera o dobrobiti životinja, čime će se osigurati dodatna sredstva stočarskom sektoru. Isto tako, najavljeno je nova linija kreditiranja za proizvođače mlijeka putem HBOR-a.
U tijeku su pregovori s Europskom komisijom o mogućnosti financiranja nabave stoke kroz Program ruralnog razvoja, a također se dogovara i financiranje otvaranja mini mljekara kroz taj Program.
Razgovaralo se i o bolesti kvrgave kože, a ministar je najavio da će se kompenzirati odšteta hrvatskim proizvođačima. Bolest kvrgave kože prouzročila je veliku štetu u sektoru proizvodnje mlijeka kroz smanjenje proizvodnje i uginuća životinja te se proizvođači nadaju obeštećenju za 2017. godinu.
Predstavnici proizvođača mlijeka naglasili su kako je prije desetak godina 64 tisuće OPG-ova proizvodilo mlijeko, dok ih je danas tek 6 tisuća.
Kako tvrde predstavnici mljekara razlog tolike drastične razlike proizvođača mlijeka u zadnjih desetak godina ponajprije leži u cijeni mlijeka koja se u prethodnim godinama mijenjala. Kako je RH članica EU logično je usporediti cijene mlijeka kod nas sa drugim članicama EU. U 12 od 28 država EU mlijeko je jeftinije nego u RH, a u ostalim je skuplje. Nadalje, na razini EU cijena mlijeka je u odnosu na 2016. godinu porasla za 29%.
U razdoblju od 2003. do 2010. broj proizvođača (u EU 27) pao je za 47% (s 3.199.420 na 1.701.090 proizvođača mlijeka) uz rast prosječnog broja krava s 30 na 42 krave po farmi i značajan rast proizvodnje mlijeka po kravi te posebno kvalitete mlijeka.
Navedeno predstavlja ekonomiju obujma, tj. marginalni troškovi dodatne litre mlijeka padaju kako raste sami obujam proizvodnje i trend je sasvim ekonomski logičan. Iako su hrvatski proizvođači zadnjih godina znatno povećali produktivnost, ona je još uvijek prema podacima Eurostata 36% niža od prosjeka EU.
Hrvatski proizvođači imaju lošu konkurentnost jer po kravi proizvode 36% manje mlijeka od prosjeka EU, imaju visoke kamate na kredite, posjeduju skromna znanja o novim tehnologijama kao i činjenica da su neorganizirani i neudruženi. Činjenica da je produktivnost hrvatskih mljekara 36% niža po kravi od prosjeka EU razlog je kako se veliki problem, pored niskih cijena, pronalazi i u neefikasnosti. Dodatni problem pogoršava to što proizvođači mlijeka nisu organizirani i udruženi te su kao takvi su manje konkurentni uz manju mogućnost izvoza na tržišta gdje je cijena daleko veća nego u Hrvatskoj.
EUROKONZALTING, 31.8.2017.
Ministarstvo poljoprivrede na čelu sa ministrom planira u dogovoru s proizvođačima mlijeka, u kratkom roku organizirati sastanak s trgovačkim lancima i velikim otkupljivačima, s obzirom da proizvođače najviše muči niska otkupna cijena mlijeka. Isto tako jedan od prioriteta Ministarstva poljoprivrede biti će i stroža kontrola dumping cijena, što će se komunicirati prema Europskoj komisiji.
Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu prednost daje upravo poljoprivrednim proizvođačima u segmentu stočarstva i mljekarstva. Nadalje, Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse također se velikim dijelom tiče sektora mljekarstva, a trebao bi biti usvojen do kraja rujna. Najavljeno je i da će do kraja godine u Program ruralnog razvoja biti uvrštena mjera o dobrobiti životinja, čime će se osigurati dodatna sredstva stočarskom sektoru. Isto tako, najavljeno je nova linija kreditiranja za proizvođače mlijeka putem HBOR-a.
U tijeku su pregovori s Europskom komisijom o mogućnosti financiranja nabave stoke kroz Program ruralnog razvoja, a također se dogovara i financiranje otvaranja mini mljekara kroz taj Program.
Razgovaralo se i o bolesti kvrgave kože, a ministar je najavio da će se kompenzirati odšteta hrvatskim proizvođačima. Bolest kvrgave kože prouzročila je veliku štetu u sektoru proizvodnje mlijeka kroz smanjenje proizvodnje i uginuća životinja te se proizvođači nadaju obeštećenju za 2017. godinu.
Predstavnici proizvođača mlijeka naglasili su kako je prije desetak godina 64 tisuće OPG-ova proizvodilo mlijeko, dok ih je danas tek 6 tisuća.
Kako tvrde predstavnici mljekara razlog tolike drastične razlike proizvođača mlijeka u zadnjih desetak godina ponajprije leži u cijeni mlijeka koja se u prethodnim godinama mijenjala. Kako je RH članica EU logično je usporediti cijene mlijeka kod nas sa drugim članicama EU. U 12 od 28 država EU mlijeko je jeftinije nego u RH, a u ostalim je skuplje. Nadalje, na razini EU cijena mlijeka je u odnosu na 2016. godinu porasla za 29%.
U razdoblju od 2003. do 2010. broj proizvođača (u EU 27) pao je za 47% (s 3.199.420 na 1.701.090 proizvođača mlijeka) uz rast prosječnog broja krava s 30 na 42 krave po farmi i značajan rast proizvodnje mlijeka po kravi te posebno kvalitete mlijeka.
Navedeno predstavlja ekonomiju obujma, tj. marginalni troškovi dodatne litre mlijeka padaju kako raste sami obujam proizvodnje i trend je sasvim ekonomski logičan. Iako su hrvatski proizvođači zadnjih godina znatno povećali produktivnost, ona je još uvijek prema podacima Eurostata 36% niža od prosjeka EU.
Hrvatski proizvođači imaju lošu konkurentnost jer po kravi proizvode 36% manje mlijeka od prosjeka EU, imaju visoke kamate na kredite, posjeduju skromna znanja o novim tehnologijama kao i činjenica da su neorganizirani i neudruženi. Činjenica da je produktivnost hrvatskih mljekara 36% niža po kravi od prosjeka EU razlog je kako se veliki problem, pored niskih cijena, pronalazi i u neefikasnosti. Dodatni problem pogoršava to što proizvođači mlijeka nisu organizirani i udruženi te su kao takvi su manje konkurentni uz manju mogućnost izvoza na tržišta gdje je cijena daleko veća nego u Hrvatskoj.
EUROKONZALTING, 31.8.2017.
