Ivan Puh
Petak, 07 Travanj 2017 09:16
Izbor najboljeg OPG-a za 2017. godinu
Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Večernjim listom i HRT-om dodjeljuje nagradu za najbolja poljoprivredna gospodarstva, a dodjela nagrada održati će se 8. lipnja 2017. godine u Ivanić Gradu.
Projekt „Zlata vrijedan“ pokrenut je u 2014. Međunarodnoj godini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koju je proglasio UN. Cilj ovog projekta je promocija poljoprivrede i proizvodnja hrane ali i priča o uspjehu gospodarstvenika kazao je ministar Tomislav Tolušić.
Projekt „Zlata vrijedan“ pokrenut je u 2014. Međunarodnoj godini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koju je proglasio UN. Cilj ovog projekta je promocija poljoprivrede i proizvodnja hrane ali i priča o uspjehu gospodarstvenika kazao je ministar Tomislav Tolušić.
Prema pravilima svaka županija ima mogućnost nominiranja 4 OPG-a sa svog područja te jednog mladog poljoprivrednika za nagradu „Mlada nada“.
Sve županije i grad Zagreb poslali su svoje nominacije a deveteročlani žiri će idući tjedan izabrati po jedan OPG iz svake županije i „Mlade nade“. Potom će se priče o njima objavljivati svakodnevno u Večernjem listu, te na HRT-u sklopu emisije Dobro jutro Hrvatska.
Objavljeno u
Zanimljivosti
Označeno u
Četvrtak, 06 Travanj 2017 11:36
Krediti HBOR-a – Trajna obrtna sredstva
Kreditom za trajna obrtna sredstva nije ograničena visiina financiranja međutim sta ovisi o raspoloživim sredstvima HBOR-a, mišljenju poslovne banke, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita, potrebama krajnjeg korisnika za trajnim obrtnim sredstvima te mogućnosti korištenja državne potpore male vrijednosti.
Rok otplate je do 6 godina u koje se može uračunati do 2 godine počeka.
Kroz isti kredit se u pravilu financira 100% ulaganja u istu namjenu.
Kamatna stopa za promatrane kredite iznosi 4%.
Korisnici kredita mogu biti:
1. trgovačka društva, obrtnici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Financiranje se može ostvariti kroz dva oblika financiranja: putem poslovne banke i modelom podjele rizika.
U isti program su uključene sve najveće poslovne banke u Republici Hrvatskoj.
Ukoliko trebate pomoć prilikom pripreme dokumentacije za ishođenje kredita, za izradu poslovnog plana/investicijske studije ili dodatne informacije slobodno nam se obratite.
Objavljeno u
Bespovratna sredstva i krediti
Četvrtak, 06 Travanj 2017 11:10
Uskoro kreće isplata druge rate izravne potpore poljoprivrednicima
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je najavio isplatu druge rate izravne potpore poljoprivrednicima u iznosu od preko 1 milijarde kuna nakon Uskrsa čime će im se omogućiti da pokriju troškove vezane za sjetvu i prihranu posijanih kultura te poboljšati likvidnost gospodarstva, dok je krajnji rok za isplatu izravnih potpora 30. lipnja tekuće godine, a isplata preostalog dijela izravne potpore se planira obaviti u travnju. U studenome prošle godine je započela isplata predujma izravne potpore za 2016. godinu u iznosu od 806 milijuna kuna, dok je u veljači tekuće godine započela isplata prve rate izravne potpore u iznosu od 1,4 milijarde kuna. U tijeku je podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja za 2017. godinu, a krajnji rok za podnošenje istog je 15. svibnja 2017. godine.
Više informacija o izmjenama pravila za izravnu potporu u 2017. godini možete pronaći na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na sljedećem linku: http://www.apprrr.hr/izravna-potpora-2017-2244.aspx .
Više informacija o izmjenama pravila za izravnu potporu u 2017. godini možete pronaći na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na sljedećem linku: http://www.apprrr.hr/izravna-potpora-2017-2244.aspx .
Objavljeno u
Novosti
Srijeda, 05 Travanj 2017 13:28
Dodjela bespovratnih sredstava za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta
Otvoren je natječaj Ministarstva zaštite okoliša i energetike za pružanje potpore jedinicama lokalne samouprave u obliku dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta. Pod građenjem reciklažnih dvorišta podrazumijevaju se građevinski radovi, oprema i nadzor, tehnička pomoć za upravljanje projektom i provedbu informativno – obrazovnih aktivnosti.
Reciklažno dvorište čini jednu od važnih sastavnica u svrhu osiguranja odvojenog prikupljanja prije svega problematičnog (opasnog) otpada, te otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.
Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine 94/13) propisuje obvezu jedinicama lokalne samouprave osiguravanje funkcioniranja jednog ili više reciklažnih dvorišta na svom području ovisno o broju stanovnika. Sukladno Zakonu jedinice lokalne samouprave sa 1.500 - 100.000 (uključujući 100.000) stanovnika obvezne su imati min. 1 RD i još 1 RD na svakih idućih (dodatnih) 25.000 stanovnika, JLS sa više od 100.000 stanovnika (osim za Grad Zagreb) min. 4 RD i još 1 RD na svakih idućih (dodatnih) 30.000 stanovnika te Grad Zagreb min. 1 RD u svakoj gradskoj četvrti. Svrha ovog poziva je doprinos povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište.
Bespovratna sredstva se mogu dobiti za aktivnosti koje su izravno vezane uz građenje i opremanje reciklažnog dvorišta:
‐ aktivnosti građenja reciklažnog dvorišta koje uključuju izvedbu građevinskih, strojarskih, elektrotehničkih, obrtničkih i drugih radova (pripremni, zemljani, instalaterski i završni radovi, te ugradnja građevnih proizvoda, uređaja, opreme i postrojenja),
‐ aktivnosti vezane uz provođenje postupaka javne nabave radova, usluga i roba za obavljanje poslova reciklažnog dvorišta sukladno pravomoćnom aktu na temelju kojeg se može započeti izgradnja reciklažnog dvorišta,
‐ aktivnosti vezane uz priključenje na komunalnu infrastrukturu i osiguranje pristupne ceste isključivo za potrebe reciklažnog dvorišta,
‐ aktivnosti vezane uz osiguravanje pristupačnosti reciklažnog dvorišta te razumne prilagodbe infrastrukture osobama s invaliditetom,
‐ aktivnosti vezane uz osiguranje dijela za ponovnu uporabu proizvoda u sklopu reciklažnog dvorišta (napomena: izdaci za osiguranje odvojenog dijela za ponovnu uporabu proizvoda prihvatljivi su isključivo ukoliko su obuhvaćeni projektnom dokumentacijom i pravomoćnim aktom na temelju kojeg se može započeti izgradnja reciklažnog dvorišta,
‐ stručni nadzor građevinskih radova,
‐ projektantski nadzor,
‐ usluge koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II),
‐ tehnička pomoć za upravljanje projektom (angažiranje tvrtki koje će biti zadužene za poslove upravljanja i administraciju projektom te ostale aktivnosti povezane s upravljanjem projektom),
‐ informativno-obrazovne aktivnosti vezane za korištenje reciklažnog dvorišta kao što su seminari, radionice, aktivnosti informiranja i izobrazbe klasičnim putem kao i putem društvenih mreža i medija, web aplikacije, leci, plakati, najam prostora i potrebne tehničke opreme za održavanje događanja, organizacija događanja – tisak i priprema materijala, nabava i najam pomagala za provedbu aktivnosti, promidžba događanja s ciljem informiranja i dosega do što većeg broja korisnika/sudionika i sl.,
‐ aktivnosti promidžbe i vidljivosti (sukladno točki 6.7. Uputa za prijavitelje).
Ukupno raspoloživa sredstva iz Kohezijskog fonda koja su predviđena za ovaj Poziv iznose 144.500.000 kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 500.000 kuna dok najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 4.500.000 kuna. Ukupni iznos prihvatljivih troškova po pojedinom projektnom prijedlogu ne smije prelaziti iznos od 7.600.000 kuna. Intenzitet potpore iznosi maksimalno 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova projekta.
Jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti na natječaj, sukladno čl. 35, st. 2 i 3 Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Dodjela bespovratnih sredstava iz ovog poziva se vrši kroz otvoreni postupak u modalitetu trajnog poziva. Krajnji rok dostave projektnih prijedloga je 31. prosinac 2018. godine odnosno do iskorištenja sredstava.
Objavljeno u
Bespovratna sredstva i krediti
Srijeda, 05 Travanj 2017 06:54
Moja mala kućica za odmor i ruralni turizam – bespovratna sredstva – EU fondovi
Izgradnja i opremanje kuća za odmor. Ruralni turizam. Bespovratna sredstva. Intervencija 75.02. i Intervencija 73.14. EU fondovi. Poticaji.
Izgradnja kuća za odmor u proteklih desetak godina postala je unosna djelatnost. Posebno se to odnosi na područje Istre, a u proteklih nekoliko godina trend se proširio i na ostatak Hrvatske, prije svega Dalmaciju. Tako je u Istri izgrađeno i stavljeno u funkciju ruralnog turizma više od 5.000 kuća za odmor.
Tržište u Hrvatskoj je postalo iznimno nepredvidivo i nestabilno s povremenim velikim šokovima u gospodarstvu (financijska kriza, Agrokor). Nacionalno tržište u većini djelatnosti je relativno malo, a izlazak na inozemna tržišta u većem obimu dug i u pravilu financijski zahtjevan postupak zbog potrebnih ulaganja i neizvjesnog uspjeha. Posebno se to odnosi na mala poduzeća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Spletom okolnosti značajan broj investitora uvidio je financijske koristi od izgradnje i opremanja kuća za odmor te njihovog iznajmljivanja na turističkom tržištu. Ostvareni prihodi su značajni, posebno kao sporedna djelatnost, a obavljanje iste djelatnosti ne traži puno vremena i energije.
U razdoblju velikog poslovnog uzleta u Hrvatskoj i svijetu od 2005. do 2007. godine tržište nekretnina u Istri je „cvjetalo“. Strani državljani, višak novca zarađenog u vlastitoj djelatnosti u domicilnoj zemlji, često su ulagali u kupnju zemljišta u središnjoj Istri. Gradili bi luksuzne kuće za odmor s bazenima, prvenstveno za vlastite potrebe odnosno odmor u tišini i seoskoj idili. U razdoblju kada nisu boravili u istim kućama, iznajmljivali bi ih na turističkom tržištu i tako polako vraćali uloženi kapital.
Promoćurni domaći ljudi shvatili su da se izgradnjom i iznajmljivanjem jedne takve kuće može poprilično zaraditi. Uvidjele su to i neke domaće turističke agencije te je tako započeo brz i intenzivan trend izgradnje i iznajmljivanja kuća za odmor. Pojedine manje kuće ostvarivale su prihode od 10.000 do 15.000 eura, međutim s vremenom je započeo trend dotjerivanja, luksuza, bazena i drugih dodatnih sadržaja za goste. Prihodi za nešto veće kuće danas dostižu vrijednosti od 35.000 do 45.000 pa i više tisuća eura godišnje.
Olakotnu okolnost čini činjenica da domaće stanovništvo već posjeduje zemljište te najčešće i infrastrukturu pa ne postoji potreba za početnim značajnim kapitalom.
Trend se značajno pojačao s pojavom mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. U razdoblju od 2009. do 2012. godine objavljeno je nekoliko natječaja za Mjeru 302 IPARD programa iz koje je bilo moguće ishoditi bespovratna sredstva za izgradnju i opremanje kuća za odmor u vrijednosti od 75.000 eura. Tadašnja ulaganja pratile su i vrlo povoljne kreditne linije HBOR-a s kamatnim stopama od 1% do 2% godišnje. Eurokonzalting je tada uspješno ishodio predmetna bespovratna sredstva za više od 50 projekata svojih klijenata.
Kuća za odmor Ivana Vretenara – Krmed – Općina Bale – ishođeno 75.000 eura bespovratno kroz Mjeru 302. IPARD programa
U razdoblju od 2012. godine pa sve do siječnja protekle 2018. godine, nije bilo moguće ishoditi bespovratna sredstva za ruralni turizam kroz slične natječaje. Iznimka su natječaji Ministarstva turizma, međutim s daleko manjim iznosima (Više o istim natječajima na sljedećem linku: Mint)
Tijekom 2017. godine donesen je plan kojim su najavljeni natječaji za ruralni turizam. Prvi natječaj za Mjeru 6.2. objavljen je u siječnju 2018. godine, dok je onaj za Mjeru 6.4. objavljen u lipnju 2018. godine.
U 2021. godini natječaji za ove mjere najavljeni su za četvrti kvartal ove godine i očekuje se da će uvjeti i aktivnosti ulaganja ostati nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnji natječaj.
Kroz Mjeru 6.2 moguće je ishoditi 50.000 eura, dok je kroz Mjeru 6.4 moguće ishoditi do 200.000 eura.
Link: Mjera 6.2
Link: Mjera 6.4
Ipak, bespovratna sredstva za ruralni turizam više ne mogu ishoditi osobe koje se ne bave poljoprivredom. Tako je nužno da prijavitelji budu upisani u Upisnik poljoprivrednika minimalno 1 godinu te da posjeduju određenu tzv. ekonomsku veličinu gospodarstva.
Za one koji se bave poljoprivredom nudi se iznimna mogućnost ishođenja bespovratnih sredstava po uvjetima koji su bolji i od onih iz Mjere 302 IPARD programa. S druge strane, potrebno je uzeti u obzir da uskoro kreće novi Program ruralnog razvoja koji će obuhvaćati razdoblje od 2023. - 2027. godine. Novo programsko razdoblje moglo bi rezultirati promjenama u strukturi i izdašnosti bespovratnih sredstava, odnosno s manjim postotkom potpora po projektu, pa se ove, 2021. godine očekuje veći broj prijavljenih korisnika na natječaje.
U IV. kvartalu 2025. godine očekujemo raspisivanje Mjere 6.4. (Intervencija 73.14.) putem koje će biti moguće ishoditi do 200.000 eura bespovratnih sredstava za razvoj već postojeće nepoljoprivredne djelatnosti (prerada, turizam, usluge, tradicijski obrti), a minimalna ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva za prijavu mora biti 6.000 eura.
Za više informacija o navedenim mjerama i natječajima te potrebnoj proceduri prijave možete nas kontaktirati na broj telefona 091 125 7777, Odjel ruralnog razvoja, koji ima najviše iskustva u pripremi projekata ruralnog razvoja.
Ažurirano 02.05.2023.
Objavljeno u
Bespovratna sredstva i krediti
Utorak, 04 Travanj 2017 07:22
Izmjene i dopune natječaja za provedbu operacije 7.4.1.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: Agencija) je dana 24. veljače 2017. godine objavila natječaj za provedbu operacije 7.4.1. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu„. Prema navedenom natječaju Zahtjevi za potporu se mogu podnositi u AGRONET-u od 18. travnja 2017. do 18. svibnja 2017. godine.
Dana 04. travnja 2017. godine je Agencija objavila Izmjene i dopune navedenog natječaja prema kojima se mijenja stavak 1. te se mijenjaju i Prilozi II, III i IV Natječaja.
Minimalni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektnom prijedlogu iznosi 15.000,00 EUR, a maksimalni iznos 1.000.000,00 EUR (od 80 – 100% ukupnih prihvatljivih troškova).
Više o navedenim promjenama možete saznati na web stranici Agencije te u dokumentu u privitku.
Objavljeno u
Bespovratna sredstva i krediti
Označeno u
Srijeda, 05 Travanj 2017 06:51
Računovodstvo državnih potpora
Državne potpore su pomoći države odnosno transferi resursa u korist poduzetnika koje isti koristi za prošlo ili buduće zadovoljavanje određenih uvjeta povezanih s poslovanjem.
Pri priznavanju potpora moguća su dva pristupa dobitni i kapitalni pristup. U praksi je općeprihvaćen dobitni pristup, prema kojem se državne potpore trebaju priznati kao prihod tijekom razdoblja i povezane su s rashodima za koje je potpora primljena.
Pri dobitnom pristupu potpore se unose u prihod tijekom jednog ili više razdoblja. Prema ovom pristupu potporu možemo tretirati kao vremensko razgraničenje koje se u bilanci iskazuje kao odgođeni prihod ili kao odbitna stvaka pri izračunavanju knjigovodstvenog iznosa imovine s kojom je potpora povezana. Države potpore mogu se tretirati i kao prihod tijekom jednog ili više razdoblja te ih iskoristiti za pokriće odgovarajućih rashoda ili ih iskazati kao potraživanje za nadoknadu nastalog gubitka ili rashoda ili kao potraživanje sa svrhom trenutne financijske podrške poduzetnika, prilikom kojeg potpore treba priznati u razdoblju u kojem je to potraživanje nastalo.
Dakle u dobitnom pristupu u slučaju kad se državne potpore tretiraju kao odgođeni prihod i prenose u prihod u onom razdoblju u kojem su nastali troškovi koji se financiraju iz dobivenih državnih potpora, sučeljavalju se prihodi i rashodi te tako djeluju neutralno na osnovicu poreza na dobit. U kapitalnom pristupu potpora se odobrava izravno u korist udjela dioničara odnosno izravno se iskazuje u glavnicu. Potpora u kapitalnom pristupu uvećava dioničarski kapital.
Objavljeno u
Knjigovodstvo
Utorak, 04 Travanj 2017 11:40
Pravilnik o provedbi nacionalnog pčelarskog programa
Potencijalni korisnici ovog programa su fizičke ili pravne osobe upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar zajedničke organizacije tržišta. Također, korisnici mjera iz programa mogu biti pravne osobe koje nisu upisane u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar zajedničke organizacije a to su: udruge pčelara, županijski pčelarski savezi, Hrvatski pčelarski savez te znanstveno-istraživačke institucije. Planiranom provedbom programa stvorit će se uvjeti za konkurentniji položaj Hrvatskog pčelarstva.
Mjere Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine čija je provedba obuhvaćena Pravilnikom su:
1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara,
2. Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze,
3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja,
4. Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost,
5. Obnavljanje pčelinjeg fonda,
6. Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda,
7. Praćenje tržišta,
8. Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.
Pri podnošenju zahtjeva potrebno je koristiti obrasce koji se nalaze na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Objavljeno u
Novosti
Označeno u
Utorak, 04 Travanj 2017 08:00
Pogledajte kako Vlada planira rasteretiti hrvatsko gospodarstvo
Ukidanje niza parafiskalnih nameta u gospodarstvu uvod je u reformu poslovne klime što je cilj Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji je danas usvojila Vlada i temeljem njega do kraja godine kroz 104 mjere očekuje uštede za poduzetnike u iznosu od milijardu i pol kuna
Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva donosi niz mjera koje bi u područjima zaštite na radu, zdravstvene i sanitarne zaštite te energetske učinkovitosti, poslovnog nastanka, trgovine i osnivanja poduzeća trebale pojeftiniti poslovanje i smanjiti njegovu reguliranost uz brojne uštede. Najznačajnije mjere trebale bi biti provedene tijekom prve polovine ove godine, a do kraja 2017. trebale bi biti realizirane i mjere koje se odnose na pojednostavljivanje otvaranja poduzeća i obrta te mjere koje koriste informatizaciju i digitalizaciju kao metodu pojeftinjenja.
Plan koji je usvojila Vlada sastoji se od dva dijela i u prvom se odnosi na mjere za smanjivanje suvišnih administrativnih troškova poslovanja te je njegov cilj do kraja 2017. rasteretiti gospodarstvo za prosječno 30 posto uštedom od 1,5 milijarde kuna. Drugi dio odnosi se na mjere za liberalizaciju tržišta profesionalnih ih usluga i cilj mu je olakšati pristup tržištu profesionalnih usluga što će omogućiti više konkurencije u području revizije, odvjetništva i autoškola. Što se tiče planiranih ušteda, najveće su planirane u području zaštite na radu, i to za 1,3 milijarde kuna sa sadašnjih 2,38 milijardi dok su one u području sanitarnih i zdravstvenih uvjete predviđene u iznosu od oko 97 milijuna kuna sa sadašnjih 207 milijuna kuna.
U području pokretanja poslovanja planirane su uštede u iznosu od 37,5 milijuna kuna sa sadašnjih gotovo 54 milijuna, a raznim mjerama u području otvaranja obrta planirane su uštede od 2,9 milijuna kuna sa sadašnjih 3,1 milijun kuna. U području energetske učinkovitosti u gradnji planirane su mjere kojima bi se uštedjelo 9,3 milijuna kuna, a sada poduzetnici plaćaju 23,3 milijuna. S obzirom na to da je riječ o administrativnom rasterećenju od suvišnih troškova, kani se omogućiti cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Elektronička će biti i prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja te otvaranje računa u banci.
Za 30 posto snižava se cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna članarina za odvjetnike, a ukida se i ograničenje trajanja ovlaštenja revizora na tri godine te se snižava i cijene javnobilježničkih usluga.
Objavljeno u
Gospodarstvo
Označeno u
Ponedjeljak, 03 Travanj 2017 13:34
Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – Faza III
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga (otvoren od 10.03.2017. do 10.06.2017.) za provedbu natječaja »Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja – Faza III«, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga usmjeren je na razvoj lokalnih partnerstava za zapošljavanje u cilju prevladavanja regionalnih i lokalnih različitosti te poticanja partnerskog pristupa u pripremi i donošenju politika vezanih uz stvaranje i jačanje ljudskih potencijala u skladu s lokalnim potrebama na tržištu rada.
Financirat će se aktivnosti koje doprinose provedbi Strategija razvoja ljudskih potencijala u svim županijama Republike Hrvatske te gradu Zagrebu. Ukoliko strategije, kao dodatke, imaju Akcijske planove za zapošljavanje usmjerene prema ranjivim skupinama na tržištu rada, podupirat će se i projekti koji su u skladu i s tim relevantnim strateškim dokumentima na regionalnoj razini. Također, podupirat će se i aktivnosti usmjerene na daljnje jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje kako bi se osigurala njihova održivost te unaprijedila funkcionalnost i učinkovitost na lokalnim tržištima rada.
Prijavitelji:
Više informacija o ovom natječaju i kriterijima za prijavu možete dobiti u uredu Eurokonzaltinga u Puli (Mletačka 6, Pula; tel. 052 544 825) ili u našim uredima u drugim hrvatskim gradovima.
EUROKONZALTING, 03.04.2017.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga usmjeren je na razvoj lokalnih partnerstava za zapošljavanje u cilju prevladavanja regionalnih i lokalnih različitosti te poticanja partnerskog pristupa u pripremi i donošenju politika vezanih uz stvaranje i jačanje ljudskih potencijala u skladu s lokalnim potrebama na tržištu rada.
Financirat će se aktivnosti koje doprinose provedbi Strategija razvoja ljudskih potencijala u svim županijama Republike Hrvatske te gradu Zagrebu. Ukoliko strategije, kao dodatke, imaju Akcijske planove za zapošljavanje usmjerene prema ranjivim skupinama na tržištu rada, podupirat će se i projekti koji su u skladu i s tim relevantnim strateškim dokumentima na regionalnoj razini. Također, podupirat će se i aktivnosti usmjerene na daljnje jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje kako bi se osigurala njihova održivost te unaprijedila funkcionalnost i učinkovitost na lokalnim tržištima rada.
Prijavitelji:
- javna visoka učilišta,
- jedinice lokalne samouprave,
- jedinice regionalne (područne) samouprave,
- lokalne/regionalne javne institucije,
- mali i srednji poduzetnici,
- mikro poduzetnici,
- neprofitne organizacije,
- obrtnici,
- organizacije civilnog društva,
- potporne institucije za poduzetnike,
- sindikati,
- sveučilište,
- škole,
- tijela javne vlasti,
- ustanove za obrazovanje odraslih,
- veliki poduzetnici,
- visoka škola,
- visoka učilišta,
- zadruge.
Više informacija o ovom natječaju i kriterijima za prijavu možete dobiti u uredu Eurokonzaltinga u Puli (Mletačka 6, Pula; tel. 052 544 825) ili u našim uredima u drugim hrvatskim gradovima.
EUROKONZALTING, 03.04.2017.
Objavljeno u
Bespovratna sredstva i krediti