Najavljene izmjene su sljedeće:

- Promjena osnovnog osobnog odbitka s 2.200,00 na 2.600,00 kuna, a za umirovljenike osobni odbitak povećava se s 3.400,00 kuna na 3.800,00 kuna mjesečno

- Promjena poreznih razreda za obračun poreza na dohodak

Ovom izmjenom Zakona o porezu na dohodak povećati će se neoporezivi dio plaće tj. osobni odbitak, što znači da će osnovica za porez biti manja i da će po novom izračunu za istu plaću biti obračunat manji porez. Navedenim izmjenama minimalne plaće u RH (3.017,61 kuna bruto za 2014. godinu) ne bi bile oporezivane.

Promjena poreznih razreda za obračun poreza na dohodak

Prema najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak porezne stope ostaju iste ali će se mijenjati porezni razredi.

Najavljeni su slijedeći porezni razredi:

Stopa poreza 12 % – osnovica 2.200,00 kn (porezni razred od 0,01 kn do 2.200,00 kn)

Stopa poreza 25 % – osnovica 10.600,00 kn (porezni razred od 2.600,01 kn do 13.200,00 kn)

Stopa poreza 40 % – osnovica veća od 13.200,00 kn (porezni razred sve iznad 13.200,00 kn)

Novosti u Zakonu o porezu na dobit

Prijedlogom Zakona o porezu na dobit za obrtnike najvažnija je novost da se mijenja trenutak kada poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva.

Tako u skladu s Prijedlogom Zakona, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit ukoliko je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, a ne kao do sada 2.000.000,00 kuna.

Na taj se način vrši usklađivanje s Prijedlogom zakona o porezu na dodanu vrijednost, s obzirom da taj Prijedlog donosi izmjenu u mogućnosti plaćanja PDV-a prema naplaćenim naknadama za sve poduzetnike čije isporuke u poreznom razdoblju iznose do 3.000.000,00 kuna.

Pored navedenog kriterija, fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanje poreza na dobit ako ispuni druga dva od tri kriterija, a koji su:

- Vrijednost dugotrajne imovine veće od 2.000.000,00 kuna,

- U prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika,

- U prethodnom poreznom razdoblju ostvarila je dohodak veći od 400.000,00 kuna

Do sada je obveze plaćanja poreza na dobit nastajala ispunjavanjem samo jednog od navedenih kriterija.

Kada je riječ o promjeni načina oporezivanja ili promjeni poreznog razdoblja novim Prijedlogom zakona omogućava se ponovno izvršavanje navedenih promjena, u roku od tri godine u odnosu na dosadašnjih pet godina.

Izmjene i dopune Zakona o PDV-u

U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost najvažnijim promjenama propisuje se:

1.   Odredbe o postupku oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama za sve porezne obveznike čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 3.000.000,00 kuna bez PDV-a,

2.  Ukidanje obveze podnošenja konačnog obračuna PDV-a (obrazac PDV-K),

3.    Mjesto oporezivanja telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektroničkih usluga koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici,

4.  Oslobođenje od plaćanja PDV-a za diplomatska i konzularna predstavništva te predstavništva međunarodnih organizacija,

5.   Obveza ispravka pretporeza za zalihe dobara,

6.   Usklađivanje s odredbama Direktive vijeća 2013/61/EU u vezi s najudaljenijim francuskim regijama, a posebno prekomorske zemlje Mayotte,

7.   Proširenje odredbi o odgovornosti poreznog obveznika u cilju zaštite državnog proračuna kada će porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu biti odgovoran za plaćanje PDV-a,

8.  Odredbe o suspendiranju PDV identifikacijskog broja u slučaju sumnje za zloupotrebu PDV identifikacijskog broja,

9.  Što se smatra građevinskim zemljištem za potrebe oporezivanja PDV-om te odredbe o oporezivanju rekonstruiranih građevina od 1. siječnja 2015. godine,

10.  Snižena stopa za lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (Hamag Invest) unijela je brojne izmjene u svoje jamstvene programe, koji nisu odgovarali potrebama tržišta, skratila birokratske procedure za dobivanje jamstava, povećala jamstveni udio za potpore u IT sektoru, a od ove godine počinje s mikrokreditiranjem poduzetnika početnika.

Procedure za dobivanje jamstva skraćene su na sedam radnih dana, a redefiniranjem odnosa s 21 poslovnom bankom i preuzimanjem većeg poslovnog rizika jamstva Hamag Investa ponovno su učinjena privlačnim za banke.

U jamstvenom se programu tvrtkama, koje se bave proizvodnjom softvera, jamstvo s dosadašnjih 50 povećati na 70 posto vrijednosti projekta, a za razliku od prošlih godina mogu se prijaviti i tvrtke koje su tek započele s poslovanjem.

Ove godine, po prvi put, počet će program izravnog mikrokreditiranja poduzetnika početnika, za što je osiguran fond od 2,1 milijun kuna, a očekuje se da će iduće godine taj fond biti znatno veći, kazao je Liović. Najavio je kako će program mikrokreditiranja krenuti u travnju ili svibnju, s kreditima od 10.000 do 70.000 kuna, na rok otplate do pet godina, uz poček od šest mjeseci te kamatu 0,99 posto.

Najavljeno je kako je Hamag Invest pred potpisivanjem sporazuma s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o sufinanciranju istraživačkih projekata u području zaštite okoliša i poticanja energetske učinkovitosti, u vrijednosti do 10.000 eura. Dodao je kako će se poduzetnicima ponuditi i stručna pomoć u pronalaženju mjera uštede u proizvodnim procesima i energiji te mjera zaštite okoliša, pri čemu se u tim projektima očekuje 25-postotno sudjelovanje poduzetnika, a ostatak će osigurati Hamag Invest i EBRD.

Hamag Invest je 2011. godine svojim jamstvima podržao 112 projekata u malom i srednjem poduzetništvu, vrijednih oko 490 milijuna kuna, a prošle godine više od 240 projekata, vrijednih oko 925 milijuna kuna. Hamag ima velike planove te da priželjkuje da vrijednost investicija, koje će podupirati, ove godine premaši 1,5 milijardi kuna.

Izvor:business.hr

Vlada Republike Hrvatske usvojila je strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine.

Riječ je i o dokumentu koji precizno definira smjernice za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, daje jasne naputke za pokretanje investicija u sektoru te će ujedno biti i osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

Glavni razvojni cilj Strategije je ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih  zemalja svijeta, a naša bi zemlja 2020. godine, prema definiranoj viziji, trebala biti „globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja“.

- S obzirom na važnost turizma za nacionalno gospodarstvo te naše opredjeljenje za upravljanjem vlastitom turističkom budućnošću, smatram da je 'Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine' kvalitetan putokaz ne samo za one koji izravno sudjeluju u kreiranju turističkog razvoja, već i za sve građane Hrvatske budući da smo svi na neki način vezani uz turizam. U godini u kojoj postajemo članom velike europske obitelji želimo poslati jasnu poruku o tome kakvi smo, kakvi želimo biti te što ćemo učiniti da uđemo u red vodećih 20 turističkih zemalja svijeta. Cilj ovog dokumenta je i ohrabriti investitore u njihovim idejama i planovima vezanim uz turizam, a plan da se do 2020. godine u turizam uloži oko 7 milijardi eura, da mu se ukupni primici povećaju za oko šest milijarde eura te da se otvori 30 tisuća novih radnih mjesta, jasno iskazuje našu želju za razvojem, uz istovremeno očuvanje onog najvrjednijeg što imamo – prostora - rekao je ministar turizma Veljko Ostojić.

Za ostvarenje zacrtanog razvojnog cilja hrvatskom turizmu do 2020. godine, navodi se u Strategiji, predstoji implementacija četiri strateška cilja: ostvariti nove investicije u iznosu od 7 milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja (izgradnja novih 20 tisuća soba u hotelima i rast njihovog udjela s 13,1% na 18,1%; izgradnja novih sadržaja u kampovima; povećanje kvalitete obiteljskog smještaja), otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima (oko 20 tisuća u turizmu i oko 10 tisuća u pratećim djelatnostima) te povećati turističku potrošnju (ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godišnje turističke potrošnje 2020.g.).

Strategija je precizna i kada je riječ o definiranju ključnih područja na kojima je potrebno djelovati („operativne strategije“) i na kojima bi trebao biti naglasak turističke politike naše zemlje do 2020. godine. Definirano je pet ključnih područja: marketing, razvoj turističke ponude, investicije, razvoj ljudskih potencijala i upravljanje procesima.

Prema Strategiji, do 2020. godine moguće je očekivati ekonomske učinke novoizgrađenih smještajnih objekata i ostalih investicija vezanih uz povećanje kvalitete turističke ponude. Hrvatski turizam bi u 2020. godini trebalo obilježiti 7 milijardi eura novih investicija, 955 tisuća ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima (+7%), oko 30 tisuća novozaposlenih u turizmu i pratećim djelatnostima, 86 milijuna turističkih noćenja (+43%) i 14,3 milijarde eura turističke potrošnje.

Strategija definira i konkretan i precizan Akcijski plan, sastavljen od 26 prioritetnih mjera koje se, između ostalog, odnose na: jasno definiranje izmjena i dopuna zakonske regulative, zatim akcijske planove razvoja pojedinih turističkih proizvoda, nacionalne programe razvoja određenih segmenata smještajnih kapaciteta, izradu novog strateškog marketing plana hrvatskog turizma i preustroj sustava turističkih zajednica.

Prema Fininim podacima u prvih devet lanjskih mjeseci jedino su mali poduzetnici na godišnjoj razini povećali bruto dobit za 5,4 posto, dok su veliki poduzetnici smanjili dobit za 9,4 posto, a srednji za 11,2 posto.

U uvjetima gospodarske krize mali su poduzetnici uspješno poslovali i uspjeli u devet mjeseci 2012. godine povećati prihode za tri posto te rashode za 2,8 posto. Ujedno su mali poduzetnici u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u devet mjeseci protekle godine imali udio od 98,1 posto u broju poduzetnika, 48,4 posto u broju zaposlenih, 31,3 posto u ukupnim prihodima, 31,4 posto u ukupnim rashodima, 29,9 posto u bruto dobiti, 38,9 posto u potraživanjima od kupaca, 42,9 posto u obvezama prema dobavljačima te u ukupnim investicijama 37,1 posto. Za ostvarene su rezultate poslovanja zaposleni su kod velikih poduzetnika bili nagrađeni iznadprosječnim neto plaćama. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod velikih poduzetnika iznosila 5852 kune, što je za 24,4 posto više od prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske koja je bila 4703 kune. Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima na dan 30. rujna 2012. kod hrvatskih poduzetnika pokazuje da su potraživanja za 3,7 milijardi kuna veća od obveza, što je povoljno.